Osim uprave škole, učenika i njihovih profesora u prigodnom su programu sudjelovali i lokalni politički predstavnici Hrvata, među kojima su bili i glasnogovornik Hrvata u mađarskom parlamentu Jozo Solga, predsjednik Hrvatske državne samouprave Ivan Gugan i predsjednik Hrvatske samouprave Budimpešta Stipan Đurić, a u događanju je sudjelovao i hrvatski veleposlanik u Republici Mađarskoj dr. Mladen Andrlić
Dio aktivnosti zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića u okviru 52. Međunarodnog euharistijskog kongresa u petak, 10. rujna bio je i susret s Hrvatima u budimpeštanskom Hrvatskom vrtiću, osnovnoj školi, gimnaziji i đačkom domu, poznatijim pod skraćenim nazivom HOŠIG.
Osim uprave škole, učenika i njihovih profesora u prigodnom su programu sudjelovali i lokalni politički predstavnici Hrvata, među kojima su bili i glasnogovornik Hrvata u mađarskom parlamentu Jozo Solga, predsjednik Hrvatske državne samouprave Ivan Gugan i predsjednik Hrvatske samouprave Budimpešta Stipan Đurić, a u događanju je sudjelovao i hrvatski veleposlanik u Republici Mađarskoj dr. Mladen Andrlić. Pozdravnim govorom u kojem je citirala misao sv. Augustina o čovjeku bez vjere kao čovjeku bez cilja, ravnateljica HOŠIG-a Ana Gojtan otvorila je program.
HOŠIG-ova literarna i plesna skupina za doček kardinala Bozanića u školskoj športskoj dvorani priredila je bogati kulturni program. Učenici su izveli igrokaz koji je spomenuo Međunarodni euharistijski kongres, velikane hrvatske povijesti, a posebno hrvatske svećenike koji su zaslužni za očuvanje hrvatskoga identiteta, jezika i kulture u Mađarskoj među kojima je i preporoditelj bačkih Hrvata kalački biskup Ivan Antunović.
Njegov lik u predstavi utjelovio je učenik Martin Benceš koji je, nakon što je završio obrazovanje u HOŠIG-u, odlučio otići u zagrebačku bogosloviju kako bi se pripremao za svećenički poziv. U okviru programa izveden je i prigodni glazbeno-scenski nastup.
Okupljenima se obratio i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Kao poseban motiv svoga posjeta naveo je mlade, istaknuvši da prigodni kulturni program koji su izveli pokazuje da u njima leže mnogi talenti.
Govoreći o svojim iskustvima iz ranijih posjeta Hrvatima koji žive izvan domovine kardinal Bozanić je istaknuo: „Ono što je nas sačuvalo – i kao obitelj i kao narod – jest misa, dolazak na redovitu nedjeljnu misu. Misa nije samo susret s Bogom, premda je ona to prije svega, no ona je i susret nas međusobno, ona je povezivanje. I to je upravo ono što čini Bog. Euharistija je zapravo veza između Boga i čovjeka i povezivanje ljudi međusobno“.
Kardinal je govorio i o potrebi očuvanja identiteta. „Svatko od nas ponosan je i ima potrebu znati svoje korijene. To je jednostavno potreba naše naravi“, rekao je te se posebno obratio mladima: „Dragi mladi, draga djeco. Vi ste bogatiji ako znadete i mađarski i hrvatski jezik. Ne samo ako znadete, nego ako i kulturu i povijest jedne i druge baštine nosite u sebi. Vi ste zbog toga bogatiji, budite na to ponosni.“
Prisjetio se i pohoda zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca Međunarodnom euharistijskom kongresu u Budimpešti 1938. godine. „Osjetio sam se dužan doći ovdje i zbog bl. Alojzija Stepinca, da idem njegovim putem, ali sam se rado susreo i s vama predstavnicima Hrvata u Mađarskoj da vam kažem da je Crkva u Hrvatskoj s vama, da vas nosi u mislima i molitvama“.
Na zaključku svoga obraćanja kardinal Bozanić ponovno se posebno obratio učenicima: „Ostanite uvijek vjerni Bogu, Crkvi, obitelj, svom hrvatskom narodu i pobožni Blaženoj Djevici Mariji“.
Po završetku programa kardinal Bozanić je mladima koji su izveli igrokaz i glazbeno-scenski nastup dijelio medaljice s likom Majke Božje od Kamenitih vrata, a u školskoj se dvorani zadržao u razgovoru.
Kardinal Bozanić obišao je školske učionice te je posebno pohvalio njihovu modernu opremljenost, kao i urednost cjelokupnost školskog prostora. U školskoj knjižnici održan je i okrugli stol u kojem je kardinal Bozanić s profesorima HOŠIG-a te predstavnicima Hrvata u Mađarskoj govorio o njihovoj životnoj i vjerskoj svakodnevici u Mađarskoj.
Hrvatski vrtić, osnovna škola, gimnazija i đački dom postao je samostalan 1993., a prije sloma komunizma škola je djelovala je kao hrvatsko-srpska obrazovna ustanova. Vrtić djeluje u tri mješovite dobne skupine. Nastava u osnovnoj školi i gimnaziji izvodi se dvojezično.
Većina učenika koji završe gimnaziju nastavlja visokoškolsko obrazovanje na mađarskim fakultetima, a ima i onih koji se odlučuju za fakultete u Hrvatskoj. HOŠIG surađuje s nizom škola u Hrvatskoj, od istoka do juga domovine. (IKA)