Veliko prelo 2023. – Jedan od temeljnih kamena identiteta

7 min čitanja

Prije 144 godine u Subotici je održano prvo Veliko prelo. Od davne 1879. godine taj obučaj Bunjevaca Hrvata živi i danas, a potvrda za to je ovogodišnje prelo. Tražila se za njega karta više, ali više od 600 gostiju dvorana Tehničke škole Ivan Sarić nije mogla primiti, pa će oni koji su ove godine ostali bez ulaznice naredne morati požuriti, jer karte su ove godine rasprodate za samo osam dana, a organizatori za sada ne razmišljaju o većem prostoru.

Posebnost ovogodišnjem prelu dali su ministri iz Srbije i Hrvatske i drugi dužnosnici, jer je Veliko prelo bilo povod za nastavak uspostavljanja dijaloga, ili kako se sada govori odmrzavanja odnosa, Srbije i Hrvatske. A poslije bilateralnih razgovora dvojice šefova diplomacije i susreta u Hrvatskom nacionalnom vijeću i Demokratskom savezu Hrvata u Vojvodini visoki uzvanici bili su gosti na Velikom prelu. Tako su na pozornici jedan uz drugog bili ministri vanjskih poslova Srbije i Hrvatske Ivica Dačić i Gordan Grlić Radman, prvi čovjek srpske zajednice u Hrvatskoj Milorad Pupovac i čelnici hrvatske zajednice u Srbiji Jasna Vojnić i Tomislav Žigmanov, koji je i ministar u Vladi Srbije, saborski zastupnik i izaslanik predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića Goran Ivanović Lac i gradonačelnik Subotice Stevan Bakić. Svatko od njih obratio se ponaosob, ali je poruka bila jedinstvena- Srbija i Hrvatske žele graditi bolje odnose.

Prvi se obratio predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i ministar za ljudska i manjinska prava Tomislav Žigmanov riječima: »Ostvarujemo snove. Čuvamo svoje, gradimo mostove ponosni na ono što činimo. »Ušli smo u prostor suradnje koji nije samo suradnja dvije manjine koje žive s jedne i druge strane granice, već i u prostor suradnje dviju država«, kazao je predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac. Šef srpske diplomacije Ivica Dačić kazao je kako prioritet mora biti traženje zajedničkog interesa za budućnost. Ministar vanjskih poslova i europskih Gordan Grlić Radman najprije je zahvalio što Hrvati na ovim prostorima stoljećima čuvaju sve one vrijednosti po kojima se prepoznaju kao pripadnici hrvatskog naroda. »Čuvajte ih i dalje, a Republika Hrvatska će kao i do sada biti uz vas«, kazao je Grlić Radman. Gradonačelnik Subotice Stevan Bakić poručio je kako će lokalna samouprava uvijek podupirati sve institucije koje se bave očuvanjem identiteta hrvatske nacionalne manjine, kao i drugih nacionalnih manjina i poželio da prelo bude korak ka boljem razumijevanju. Prigodnim riječima obratio se i Goran Ivanović Lac i Na kraju predsjednica HNV-a Jasna Vojnić.

A tri ministra i drugi visoki dužnosnici bili su i poseban izazov za organizatore prela. Trebalo je ispoštovani sve mjere sigurnosti, protokole, a ne poremetiti samo prelo i ugođaj drugih gostiju. »Naravno da je bio izazov, veliki stres za nas, ali i oni su shvatili gdje su došli, mi smo ispoštovali sve što je moralo zbog sigurnosti i mislim da smo uspjeli i da su se i oni osjećali ugodno, opušteno da su uživali, a da s druge strane to nije remetilo ugođaj drugih gostiju«, kaže predsjednik Organizacijskog odbora Velikog prela Denis Lipozenčić.

Da bi se došlo do toga da se za prelo traži karta više, da među gostima uz one iz Subotice i okolnih mjesta budu i oni iz Baranje, Slavonije, Sombora, Monoštora trebale su godine ustrajnog rada. To je i bio jedan od ciljeva Organizacijskog odbora Velikog prela na čijem je čelu Lipozenčić sedam godina. »Ipak o većem prostoru ne razmišljamo, jer ne želimo odstupiti od onoga što smo zacrtali u startu, a to je da svaki gost ima isti ugođaj, istu uslugu, isto posluženje«, kaže Lipozenčić. Uz njega iza organizacije Velikog prela stoje članovi Organizacijskog odbora, ali i brojni drugi prijatelji i donatori koji pomažu organizaciju prela. I svi oni to rade volonterski. »Postigli smo da prelo ne ovisi o jednom čovjeku i to je garancija da će trajati. Same pripreme, one intenzivne, traju dva mjeseca, ali sve kreće mnogo ranije. Treba zatvoriti financijsku konstrukciju, odlučiti tko će biti glavni glazbeni gosti. Napraviti tako da što više ljudi može doći. Ove godine pomogao nam je HNV i predsjednica Jasna Vojnić, Generalni konzulat RH u Subotici, pa smo uspjeli angažirati Najbolje hrvatske tamburaše«, kaže Lipozenčić.
Ukoliko se izuzmu ministri i drugi predstavnici srbijanske i hrvatske vlasti sve drugo bilo je redovito. Od nastupa folklora HKC-a Bunjevačko kolo, izbora Najljepše preljske pisem, Najljepše prelje i bogate tombole.

Za najljepšu prelju Velikog prela natjecalo se 10 djevojaka, a glasovalo se u dvorani, ali i lajkom na Facebook stranicu Bunjevačkog kola. Za najljepšu prelju izabrana je dvadesetogodišnja studentica Građevinskog fakulteta Ana Horvacki iz Subotice, koja je nosila svilu iz kolekcije časne sestre Eleonore Merković. Druga po broju glasova bila je dvadesettrogodišnja studentica Poljoprivrednog fakulteta Antonija Rudić iz Tavankuta. Druga pratilja sedamnaestogodišnja učenica Gimnazije Marija Milodanović iz Đurđina, koja je nosila šling časne sestre Eleonore Merković. Najviše lajkova na Facebook stranici Bunjevačkog kola imala je šesnaestogodišnja učenica Politehnčke škole Jasmina Vukov iz Subotice koja se natjecala u kompletu od svile. » Pokušavamo svake godine imati nešto novo, što je u skladu s prelom, a što može povećati našu vidljivost, popularnost, da bude atraktivno i gostima, a i samim natjecateljkama. Nećete vjerovati, a i nekoliko dana poslije prela ljudi lajkaju tu objavu i sigurni smo da je ovaj potez bio dobar«, kaže Lipozenčić.

Najljepšu preljsku pismu Bujica života napisala je Verica Dulić iz Đurđina. Za pjesme su nagrađeni i Josip Dumendžić Meštar iz Bođana.

I za ovo prelo osigurane su bogate tombole, a glavna nagrada kao i prijašnjih godina bila je ljetovanje u Hrvatskoj, dar Hrvatske turističke zajednice.

Uz Najbolje hrvatske tamburaše za preljsku zabavu bio je zadužen i Tamburaški sastav Ruže iz Subotice.
Ono što se mijenja na prelu je meni, a služe se krumpirača i fanci. Kako hrane uvijek ostane prije nekoliko godina donijeta je odluka da se sav višak hrane donira obiteljima u potrebi, pa je tako bilo i ove godine.

Tekst: Zlata Vasiljević

The gallery was not found!

 

Podijeli ovaj članak
Skip to content