Dvojezična monografija dr. Dragana Damjanovića objavljena je u povodu 150. obljetnice početka gradnje đakovačke katedrale
U palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu u ponedjeljak, 3. srpnja predstavljena je monografija „Umjetničko blago Strossmayerove katedrale u Đakovu” autora dr. Dragana Damjanovića, objavljena u povodu 150. obljetnice početka gradnje đakovačke katedrale.
Monografija je objavljena na hrvatskome i engleskom jeziku, a ističe se izrazitom kvalitetom ilustracija koje će prvi put omogućiti čitateljima detaljan i reprezentativan uvid u raskošnu opremu đakovačke katedrale. Nakon kratkih poglavlja o izgradnji katedrale, tekst je usredotočen na opremu ovog najmonumentalnijeg sakralnog ostvarenja hrvatskog historicizma. Katedrala je podignuta u relativno kratkom vremenu, između 1866. i 1882., i u cijelosti je realizirana prema zamislima biskupa Josipa Jurja Strossmayera, zahvaljujući kojem su u njezinoj izgradnji i opremanju sudjelovali brojni onodobni ključni srednjoeuropski i talijanski umjetnici poput Johanna Friedricha Overbecka, Karla Rösnera i Friedricha von Schmidta. Knjigu su objavili Grad Đakovo te Đakovačko-osječka nadbiskupija i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.
Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić rekao je da je promocija knjige važan događaj za hrvatsku kulturu, ali i za hrvatsku povijest, budući da je đakovačka katedrala jedan od četiri velika Strossmayerova kapitalna projekta, uz osnutak Akademije 1861., modernog Sveučilišta u Zagrebu 1874. i Strossmayerovu galeriju starih majstora HAZu osnovanu 1884. Akademik Kusić podsjetio je da su đakovačku katedralu posjetila dvojica papa, Ivan XXIII. 1927. (dok još nije bio papa), kada ju je nazvao najljepšom crkvom između Venecije i Carigrada te Ivan Pavao II. 2003. kada je svijet obišla njegova slika sa šokačkim šeširom koji je ispred katedrale stavio na glavu. Spomenuo je i da je Hrvatska akademija 2015. u povodu jubileja 200. obljetnice Strossmayerova rođenja u Đakovu osnovala Zavod za znanstveni i umjetnički rad, vrativši time dug svom utemeljitelju i njegovom biskupskom sjedištu.
Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić rekao je da je katedrala u Đakovu najvažnije djelo koje je Strossmayer ostavio svom biskupskom sjedištu i svojoj biskupiji. Podsjetio je da je papa Pavao VI. 1965. katedrali dao status bazilike, rekavši da svojom veličanstvenošću nadmašuje druge katedrale u tadašnjoj Jugoslaviji te tom prigodom Strossmayera spomenuo kao jednog od glasnika Drugog vatikanskog koncila.
Recenzent knjige prof. dr. Zvonko Maković, član suradnik HAZU, istaknuo je da je Strossmayer pravi autor đakovačke katedrale jer je nadgledao sve poslove u vezi njene izgradnje, od krčenja šuma radi dobivanja drvene građe i izrade cigli do umjetničkih nacrta. Prema njegovim riječima, radi se o najznačajnijoj sakralnoj građevini Austro-Ugarske u drugoj polovini 19. stoljeća čija izgradnja je bila kulturološki, ali i politički projekt.
Recenzentica knjige prof. dr. Sanja Cvetnić podsjetila je na stožernu ulogu Katoličke Crkve u Hrvatskoj u razvoju kulture i obrazovanja, zbog čega prema njenim riječima niti đakovačka katedrala nije iznimka. Katedralu je nazvala „čudesnim zavjetnim kovčegom usred polja žita i kukuruza”.
Dr. Damjanović je istaknuo da je Strossmayer ostavio samo dva arhitektonska ostvarenja, palaču HAZU i đakovačku katedralu kojoj je posvećeno desetak knjiga. O ideji za nastanak ove monografije i njenoj realizaciji govorio je urednik Žorž Draušnik, a nazočnima su se obratili i đakovački gradonačelnik Marin Mandarić te predsjednik Odbora Strossmayerovih dana u Đakovu Ivica Mandić.
(Ured za odnose s javnošću i medije HAZU/IKA)