Na tribini Od „Polusna“ do buđenja na južnoj bojišnici 1992. – proza o ratnom i prijeratnom vremenu Ratka Cvetnića, uz autora, će sudjelovati povjesničarka književnosti i spisateljica Julijana Matanović, a ulomke romana interpretirat će glumac Šiško Majcan Horvat. Voditelj tribine je Tomica Vrbanc, koji je ujedno i voditelj Zbirke
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu poziva na treću iz ciklusa književnih tribina Zbirke Domovinskog rata pod naslovom Od „Polusna“ do buđenja na južnoj bojišnici 1992. – proza o ratnom i prijeratnom vremenu Ratka Cvetnića, koja će se održati u ponedjeljak, 19. listopada, u 12 sati, u čitaonici Zbirke.
Uz autora, Ratka Cvetnića, na tribini će sudjelovati povjesničarka književnosti i spisateljica Julijana Matanović, a ulomke romana interpretirat će glumac Šiško Majcan Horvat. Voditelj je tribine Tomica Vrbanc, koji je ujedno i voditelj Zbirke.
Tema ove tribine dva su romana Ratka Cvetnića kojima je književna kritika dala bitno mjesto u suvremenoj hrvatskoj prozi, a između ostaloga, oba su dobila književnu nagradu „Ksaver Šandor Gjalski“. Prvi je roman Kratki izlet s podnaslovom zapisi iz Domovinskog rata iz 1997. godine koji je prepoznat kao svojevrsna prekretnica u hrvatskome ratnom pismu. Iako se u jednome sloju mogu čitati kao zapisi sudionika rata na južnoj bojišnici 1992. i 1993. godine, rat se ovdje ne prikazuje kao niz spektakularnih akcija i herojstava, nego s gledišta pripadnika urbanoga naraštaja za kojega je odlazak na ratište u jednom trenutku moralni čin zbog kojeg se mora riskirati vlastiti „građanski komoditet“ (Jagna Pogačnik). U fragmentarnome pripovijedanju, prošarano često ironičnim i duhovitim opaskama, isprepliću se sličice iz vojničkoga života, živopisni likovi braće po oružju, s odlomcima u kojima se pripovjedač kritički osvrće na tada aktualne izjave političara ili komentira stil izvješćivanja medija. Sve se ove sastavnice spajaju u osebujnome glasu autora/pripovjedača/lika kao nositelju ovih, često suprotstavljenih silnica.
Drugi roman Polusan, po mnogočem različit od prvoga, smatra se svojevrsnim romanom naraštaja. Ovaj opsežan roman govori o kasnim osamdesetim godinama, uoči Domovinskoga rata, u čijem je središtu glavni lik Vjeko Modrić koji se provlači životom, ne uspijevajući riješiti neke temeljne životne probleme. Vrijeme je to krupnih društvenih promjena, neizvjesnosti i nesigurnosti što ih najavljuju zbivanja kojima Cvetnićev junak ne dokučuje niti želi dokučiti prave razloge i razmjere. (Ivan J. Bošković)
Poveznica je ovih dvaju romana, dakle, pojedinac koji je bačen usred zbivanja koja ga nadilaze, bude iz sna, otrežnjavaju od zabluda, ali i prisiljavaju na preispitivanje temeljnih vrijednosti, jer se, kako kaže autor ljudske vrijednosti čuvaju samo na jedan način, tako da se stalno provjeravaju.
(NSK)