Tajnica Hrvatske matice iseljenika Diana Mašala Perković, mag.iur. susrela se s učenicima i njihovom pratnjom, prof. Petrom Hateganom i vlč. Petrom Rebedžilom, na samom odlasku, a tijekom susreta razmijenjena su iskustva i dogovorena daljnja suradnja u zajedničkim projektima
U sklopu međunarodnog projekta ‘Merzove misli i naš hrvatski identitet’ koji provode dvojezična hrvatsko-rumunjska OŠ Karaševo i OŠ Dr. Ivana Merza iz Zagreba, pripadnici hrvatske manjine iz Rumunjske posjetili su staru domovinu te se družili s učenicima iz Zagreba.
Projekt je održan uz potporu Državnog ureda za Hrvate izvan RH a učenici u pratnji svog profesora Petra Hategana i vlč. Petra Rebedžila iz Karaševa posjetili su Ured te razmijenili svoja iskustva.
Učenici iz Rumunjske boravili su u Zagrebu od 26. do 29. travnja 2016. kod svojih prijatelja, učenika OŠ Dr. Ivana Merza. Nedavno su i zagrebački učenici posjetili OŠ Karaševo u Rumunjskoj.
Ovo je najbolji primjer očuvanja hrvatskoga identiteta, kulture i jezika kroz uzajamna druženja, susrete, povezivanje i suradnju.
Tajnica Hrvatske matice iseljenika Diana Mašala Perković, mag. iur. susrela se 29. travnja s učenicima i njihovom pratnjom, prof. Petrom Hateganom i vlč. Petrom Rebedžilom, na samom odlasku, a tijekom susreta razmijenjena su iskustva i dogovorena daljnja suradnja na zajedničkim projektima.
I prošle godine u okviru međunarodnog projekta OŠ Ante Starčevića iz Rešetara putem raspisanih natječaja MZOS-a za međunarodnu suradnju sa školama koje provode obrazovanje pripadnika hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu, osigurana su financijska sredstva za projekt međunarodne razmjene učenika za suradnju s osnovnom školom iz grada Lupak u Rumunjskoj.
Hrvati u Rumunjskoj uspjeli su sačuvati svoj hrvatski nacionalni identitet i svoj materinski jezik te s ponosom ističu svoju pripadnost hrvatskom narodu. U Rumunjskoj danas živi oko 6000 Hrvata. Dijelimo ih u tri skupine, prva živi u selu Rekaš, 30 km istočno od Temišvara. Druga, manja skupina živi u mjestu Keča, zapadno od Temišvara. Treća, i ujedno najveća skupina Hrvata živi južno od Temišvara, u Karaš-severinskoj županiji (glavni grad Rešica), u dvjema općinama Lupak i Karaševo. Najstarija hrvatska manjina su Karaševski Hrvati, Krašovani ili Karaševci.
Tekst i fotografije: Naida Šehović