Danas je, 2 rujna, sto trideseta godišnjica osnutka Hrvatske bratske zajednice Amerike, kojoj svi Matičini djelatnici žele puno uspjeha u daljnjem radu…
Hrvatska bratska zajednica Amerike / Croatian Fraternal Union of America (HBZ / CFU) moćno je potporno i osiguravajuće, neprofitno, društvo hrvatskog iseljeništva u SAD-u i Kanadi te važna humanitarna i patriotska organizacija hrvatskoga naroda čija milijunska dijaspora živi na sjeverno-američkome kontinentu. Osnovana je 2. rujna 1894. u Allegheny koji je s vremenom postao dio Pittsburgha. S manje od 300 članova 1894., danas broji oko 60 000 tisuća volontera. Imovina joj se procjenjuje na više od 500 milijuna dolara s tendencijom rasta. Zajednicom su presjedali istaknuti intelektualci Zdravko V. Mužina, Ivan Ljubić, Petar Pavlinac, Franjo Zotti, Pavao Hajdić, Josip Marohnić, Vinko Vuk, Tomo Bešenić, Anton Gazdić, Ivan Butković, Vjekoslav I. Mandić, John Badovinac, a zatim je punih 35 godina na prijelazu 20. u 21. stoljeće Zajednicom predsjedao Bernard M. Luketich. Aktualni je glavni nacionalni predsjednik Edward W. Pazo tu časnu dužnost preuzeo prije točno deset godina po umirovljenju predsjednika Bernarda M. Luketicha 1. srpnja 2014. Možemo stoga reći kako je Zajednicu u proteklih 130 godina najviše afirmirao na društvenom i kulturnom planu Bernard M. Luketich, znameniti etnički lider američkih Hrvata koji je za svojih devet mandata izdignuo HBZ u poslovnoga diva koji se ponosi svojom filantropijom u lokalnim iseljeničkim zajednicama.
Američki fraternalizam pripada najsnažnijim socijalnim pokretima u povijesti SAD-a. Njegov program pokriva osobno i obiteljsko osiguranje za slučaj bolesti ili smrti. No, u sklopu fraternalističkih ustanova razvijale su se društvene, kulturne i sportske aktivnosti. Kroz njih su se iseljenici borili za afirmaciju svojih etničkih prava u domicilnom društvu. Usto, preko njih su davali gospodarsku i političku potporu svojemu narodu u staroj domovini u borbi za nacionalno oslobođenje. Američki fraternalizam razvoj najviše zahvaljuje radništvu. Došavši u stranu zemlju, u kojoj su ljudi govorili različitim jezicima i imali drukčije običaje, doseljenici su izgrađivali osjećaj zajedništva i solidarnosti u dvjema institucijama: etničkim crkvama i bratskim organizacijama. Te su im dvije organizacije olakšavale prijelaz u novo društvo − osiguravajući im mjesto molitve, mjesto za društveno okupljanje i mjesto gdje su učili kako prihvatiti vrijednosti novoga američkoga društva. Počeci stvaranja fraternalističkih organizacija javljaju se prije 155 godina u eri rane industrijalizacije Amerike, kada je John J. Upchurch, željezničarski radnik, organizirao prvo takvo društvo pod nazivom The Ancient Order of United Workmen. Bilo kako bilo, vremena su se mijenjala i razvijala se industrija osiguranja u raznim smjerovima, osobito u vrijeme današnje visoke tehnologije i digitalne epohe. Američki bratski savez trenutačno ujedinjuje 54 dobrotvorna društva diljem SAD-a, koja umrežavaju više od 7 milijuna pojedinaca, što ih čini jednom od najvećih američkih mreža volontera, među kojima su i vrijedni članovi Hrvatske bratske zajednice još od 1894. Naši su iseljenici, potomci rudara i težaka, mukotrpnim radom napredovali u novoj domovini, a zahvaljujući dobrom obrazovanju s vremenom su zauzeli znatno povoljnija mjesta na društvenoj ljestvici najrazvijenijoj zemlji svijeta. Danas ih nerijetko susrećemo u elitnim zanimanjima poput programera, inženjera razne provenijencije, liječnika, učitelja, ekonomista, umjetnika i slično.
Dosad je HBZ imala 26. konvencija na kojima članstvo u pravilu zastupa oko 220 izaslanika iz više stotina odsjeka i gnijezda. Najviše odsjeka djeluje u SAD-u i to 92, a nešto manje u Kanadi. Od početka 21. stoljeća šest je odsjeka utemeljeno u RH i to odsjek 2000 u Zagrebu, odsjek 2001 Ogulinu, odsjek 2004 u Koprivnici, odsjek 2005 u Rijeci, odsjek 2006 u Splitu i odsjek 2007 u Županji.
Najmasovnije članstvo HBZ-a djeluje tradicionalno diljem Pennsylvanije, Ohia, Illinouisa, Californije, ali i diljem Ontaria u Kanadi. Suvremenim središtima fraternalizma, u milijunskoj hrvatskoj dijaspori na sjeverno-američkome kontinentu, mogu se smatrati Pittsburgh, Cleveland, Chicago, Los Angeles i Toronto u Kanadi.
Hrvatska bratska zajednica pokazala je stabilnost u poslovanju tijekom proteklih 130 godina, razvivši, uz fraternalističke uspjehe, odlične obrazovne i kulturne programe kroz Kulturnu federaciju mladih i Školarinsku zakladu HBZ-a koja na godišnjoj razini stipendira prosječno 200 studenata na prestižnim američkim sveučilištima. Hrvatska bratska zajednica Amerike danas je suvremena osiguravajuća organizacija koja djeluje u 27 saveznih američkih država s poslovnom licencom ovjerenom kod glavnog regulatora – Odjela za osiguranje države Pennsylvanije (Insurance Department of the State of Pennsylvania). Zajednica podnosi godišnja financijska izvješća Državnom osiguravajućem odjelu (State Insurance Department) u svakoj saveznoj državi gdje posluje, uključujući Nacionalnu organizaciju povjerenika za osiguranje (The National Association of Insurance Commissioners – NAIC). Posrijedi je organizacija slična HANFI u Hrvatskoj. Uspješno poslovanje Zajednice temelji se na konkurentnoj kamatnoj stopi od 4,5% za aktualno razdoblje od dvije godine. „Operativno je HBZ doživjela veće troškove kapitala kao rezultat povećane konkurencije na financijskim tržištima. To je imalo tendenciju smanjenja profitabilnosti; međutim, neto dobit iz poslovanja je ostala srećom pozitivna i iznosila je 1,662,561 USD“, prama riječima glavnog predsjednika Edwarda W. Paze, koji se dokazao proteklog desetljeća kroz oprezno i konzervativno investicijsko upravljanje. Tako je Zajednica tijekom netom zaključene poslovne godine ostvarila, unatoč izazovima na financijskim tržištima, povećanje nove vrijednosti od 2,140,084 USD (Zajedničar, 10. IV. 2024.). Obveznice čine 88,0 % imovine organizacije i zadržavaju izvrsnu kvalitetu, poručuju ponosno iz HBZ-a. Uspjehu ove najdugovječnije iseljeničke hrvatske organizacije pomažu zdušno svi njezini članovi diljem sjeverno-američkoga kontinenta, svi vrijedni odbornici i nadasve tim Edwarda W. Paze u čijem su sastavu najzapaženiji podpredsjednik Franjo Bertović i Bernadette Luketich Sikaras, glavna tajnica i rizničarka.
Sretan rođendan dragi Zajedničari ! Želimo vam i dalje uspješno poslovanje i što kvalitetnije obrazovne i kulturne programe za očuvanje i njegovanje hrvatske kulturne baštine u Americi.
Tekst: Vesna Kukavica; Foto: Arhiva HMI
