Predstavljen ovogodišnji Hrvatski iseljenički zbornik

6 min čitanja
Pozdravna riječ ravnatelja Marina Knezovića


Ova Matičina serijska stručna publikacija je u 58. godištu izlaženja – dok njezin nakladnik ulazi u 63. godinu kvalitetnog djelovanja među iseljeništvom. Zadnjih 15 svezaka Zbornika uredila je Vesna Kukavica okupivši 480 suradnika iz 25 zemalja svijeta


U Zagrebu je 13. veljače svečano predstavljen Hrvatski iseljenički zbornik za 2014., u tiskanom i elektroničkom izdanju, u nazočnosti brojne publike u Velikoj dvorani Hrvatske matice iseljenika. U ime gradonačelnika grada Zagreba Milana Bandića na svečanosti je bila nazočna njegova zamjenica povjesničarka umjetnosti Vesna Kusin. 
Promociji je nazočio i saborski zastupnik i predsjednik UO HMI Ivo Jelušić, koji se obratio publici, član UO Vlado Piuljiz, ravnatelj Ureda inozemne pastve fra Josip Bebić, predstavnice Državnog ureda za Hrvate izvan RH, Žana Ćorić i Mirjana Vatavuk, brojni Matičini suradnici i autori priloga Zbornika.
 Pozdravni govor održao je ravnatelj Hrvatske matice iseljenika mr. sc. Marin Knezović, ističući značaj ove Matičine serijske publikacije za suvremene kulturne prakse heterogenih hrvatskih zajednica diljem svijeta. Ukratko, novi broj Hrvatskog iseljeničkog zbornika za 2014. , sa sažecima na engleskom i španjolskom jeziku, donosi 34 samostalna autorska priloga o suvremenim jezičnim i kulturnim tendencijama među raznovrsnim autorima naših korijena, koji djeluju u desetak zemalja svijeta. Prilozi su razvrstani u 8 tematskih cjelina: Znaci vremena, Kroatistički obzori, Mostovi, Povjesnica, Baština, Duhovnost, Znanost te Nove knjige. Priloge su pisali stručnjaci sa sveučilišta iz Zagreba, Osijeka, Beča, Berlina, Sydneyja i Toronta, te ugledni publicisti s pretežito migrantskom pozadinom poput Edija Zelića i Gojka Borića iz Njemačke. Serijska stručna publikacija, kojoj je nakladnik Hrvatska matica iseljenika je u 58. godištu izlaženja – dok njezin nakladnik ulazi u 63. godinu kvalitetnog djelovanja među iseljeništvom od Aljaske do Ognjene zemlje, juga Afrike, Australije i Novoga Zelanda te bližeg europskog susjedstva. Zadnjih 15 svezaka Zbornika, koji ukupno opsežu šest tisuća stranica, uredila je Vesna Kukavica, okupivši 480 suradnika iz 25 zemalja svijeta oko ove čitane Matičine serijske publikacije.
O odabranim poglavljima Zbornika analitički su govorile dvije znanstvene novakinje s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, i to doktorica Marijeta Rajković Iveta, antropologinja migracija i povjesničarka te mlada anglistkinja Marija Galić, ovjenčana Nagradom rektora Sveučilišta u Zagrebu.
Trenutačno, domovinu muči dramatičan aktualni val iseljavanja obrazovanih ljudi potaknut rastom stope nezaposlenosti osobito u tradicionalnim hrvatskim iseljeničkim regijama. Stoga je nazočna publika sa zanimanjem slušala doktoricu Rajković Iveta kako se dogodilo da je Ličko-senjska županija, koju je ona nedavno istraživala s Vinkovčankom Martinom Mišetić – ostala od nekadašnjih 11 tisuća stanovnika sa svega 1000 staračkih domaćinstava.
Uz svoju i Mišetićkinu etnološku studiju, koja opseže čak 100 stranica pod znakovitim naslovom „Odraz migracija na obiteljski život lovinačkoga kraja“, Rajković-Iveta je govorila o još dva zanimljiva priloga. Posebno je pohvalila izvorni znanstveni rad Waltera Vorija Lalicha sa sydneyjskog Sveučilišta Macquarie – koji u Zborniku otkriva hrvatske pionire Zlatne groznice u Zapadnoj Australiji, gdje se prije sto godina začeo fraternalizam australskih Hrvata. Govora je bilo i o suvremenom tamburaškom glazbovanju američkih Hrvata, koje u svome članku opisuje etnomuzikolog Richard March sa Sveučilišta iz Wisconsina.
Mlada anglistkinja Marija Galić, govoreći o svom prilogu i ostalom sadržaju Zbornika, naglasila je da je željela opisati do sada neopisani djelić hrvatske književne dionice u multietničkom mozaiku Amerike, koji stvaraju američki Hrvati poput pisca Josipa Novakovicha i književnice Mary Helen Stefaniak.
Koliko je bogatstvo različitosti planetarnih kultura, isprepleteno i hrvatskom dionicom – nastavila je Galić vidljivo je iz priloga u ovogodišnjem Matičinu zborniku. Uživala sam čitajući, pa i vama toplo preporučujem – čitanje jezičnih i kroatoloških te povijesnih tematskih cjelina koje su napisali profesori doktori znanosti kao što su Dragutin Rosandić, Sanja Vulić, Helena Sablić Tomić, Željka Lovrenčić koja se bavi
hispanističkom Croaticom, Walter V. Lalich te povjesničari Ivan Čizmić i Željko Holjevac. Zanimljiv je prilog Davora Gjenera, Marina Knezovića, Slavena Kale o Hrvatima u Poljskoj, Grozdane Cvitan, ali i Borisa Peića koji obrađuje hrvatske pisce krimića iz dijaspore. Kako sam pred svijetom rada, istakla je Marija Galić, s posebnom sam pozornošću iščitala tematsku cjelinu Tanje Rudež posvećenu cirkulaciji mladih znanstvenika poput istraživačkih zvijezda kakvi su Zagrepčani Iva Tolić-Norrelykke i Bojan Žagrović.

Program je vodila prof. Mirjana Piskulić koje je nedavno stigla iz Sydneyja, gdje je obnašala dužnost generalne konzulice pri Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Australiji, pa je potom s nazočnom publikom podijelila vlastita razmišljanja o ovogodišnjem Matičinu ljetopisu. 

Na kraju svečanosti govorila je urednica Zbornika, Vesna Kukavica, koja je istakla kreativnost Matičinih stalnih suradnika i inovativnost mladih publicista koji su se u velikom broju ove godine odazvali Matičinoj serijskoj publikaciji.
Prigodni glazbeni program izvela je operna umjetnica Antonela Malis.

Tekst:Željka Lešić
Fotografije:Snježana Radoš

Podijeli ovaj članak
Skip to content