Predsjednik novog Savjeta ugledni kanadski Hrvat Ivan Grbešić

19 min čitanja

Predsjednik 2. saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske je Ivan Grbešić, pripadnik druge generacije hrvatskih iseljenika iz Kanade. Četvero potpredsjednika Savjeta predstavnici su Bosne i Hercegovine, Mađarske, Švicarske i Australije.

Drugog dana rada Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, članice i članovi Savjeta raspravljali su o konkretnim otvorenim pitanjima i temama koje su ključne za unapređenje odnosa Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Tako je između ostalog razgovarano o mogućnostima olakšavanja postupka stjecanja hrvatskog državljanstva. Naime, zaključeno je kako taj proces, posebice za pripadnike hrvatskog naroda 2., 3. i 4. generacije hrvatskih iseljenika, predstavlja kompliciranu proceduru koja, pri tome, često i predugo traje. U cilju rješavanja tog problema, osnovana je radna skupina koja će prve prijedloge donijeti do proljeća slijedeće godine.

Razgovaralo se i o mogućnostima olakšavanja ostvarivanja biračkog prava Hrvata izvan RH te je u sklopu tog, najavljena i izrada Registra Hrvata izvan Republike Hrvatske koji, bi u dugoročnoj perspektivi, otvorio i mogućnost dopisnog glasovanja. Članovi Savjeta su se složili kako je očuvanje i njegovanje hrvatskog identiteta jedan od najvažnijih ciljeva i aktivnosti koje se stavljaju pred Vladu RH ali i pred hrvatske zajednice, posebice one u prekoocenaskim zemljama. U tom smislu, članovi Savjeta su pozdravili otvaranje lektorata u Rumunjskoj, najavu otvaranja lektorata u Čileu, osiguravanje upisnih kvota za studij u RH za pripadnike hrvatskog naroda koji živi izvan granica RH, omogućavanje besplatnog on line učenja hrvatskog jezika kao i druge aktivnosti resornih institucija koje se provode u posljednje vrijeme.
Kazimir Bačić, glavni ravnatelj HRT a predstavio je planove i aktivnosti HRTa koje će doprinijeti boljoj informiranosti Hrvata izvan RH, kanal HRT 5, koji će biti dostupan bez naknade te je najavio ponovno otvaranje dopisništava u Mostaru i Sarajevu. Članovi Savjeta su razgovarali i o problemu dvostrukog oporezivanja mirovina, mogućnostima investiranja u RH. Zaključeno je kako je danas položaj Hrvata u BiH, uvjetovan političkim, društvenim i socijalnim okolnostima, jedan od najtežih te da će poseban fokus rada Savjeta biti posvećen upravo pronalaženju mogućnosti da se isti mijenja.

Ivan Grbešić, novoimenovani predsjednik Savjeta izrazio je uvjerenje kako će novi saziv Savjeta donositi konstruktivne prijedloge. „Od sviju nas – i u RH i izvan RH- se očekuje rezultati. Postoji puno prostora i potencijala za unapređenje suradnje. Posebice kad je u pitanju umrežavanje poduzetnika i gospodarstvenika hrvatskoga podrijetla diljem svijeta „Nužno je poticati i njihov interes za ulaganje u Hrvatskoj“- naglasio je Grbešić i dodao kako je Savjet odnosno Hrvati izvan RH napokon u ovoj hrvatskoj vladi dobio partnera s kojima zaista mogu zajednički raditi na kreiranju projekata boljeg povezivanja domovinske i iseljene Hrvatske.

Na početku drugog dana rada Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Zvonko Milas, državni tajnik predstavio je aktivnosti i rezultate rada Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Također su državni tajnik Milas, Ivana Perkušić, zamjenica državnog tajnika, predsjednik Savjeta Ivan Grbešić i potpredsjednici Miljana Glamuzina, Ruža Studer Babić, Ivan Gugan i Luka Budak, prije početka drugog dana sjednice Savjeta položili cvijeće i zapalili svijeće na grobu prvog predsjednika RH dr. Franje Tuđmana.

Podsjećamo da je prva sjednica 2. saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan RH održana od 18. do 19.prosinca u Zagrebu. Savjet čine predstavnici hrvatskih zajednica iz cijelog svijeta koji zajedno s predstavnicima državnih tijela i institucija, Katoličke crkve i organizacija civilnog društva u domovini imaju zadaću pomagati hrvatskoj vladi u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan Republike Hrvatske. Članovi Savjeta iz reda pripadnika Hrvata izvan Republike Hrvatske su predstavnici udruga, organizacija i institucija Hrvata izvan Republike Hrvatske. To su osobe koje su uvažene u sredinama u kojima žive, angažirane na očuvanju i jačanju hrvatskog identiteta svojih zajednica i na unapređenju odnosa sa svojom domovinom. Imenovani su na prijedlog hrvatskih zajednica iz država iz kojih dolaze, na mandat od 4 godine (članovi Savjeta ne primaju nikakvu novčanu naknadu za svoj rad).
Zaključno, predsjednik 2. saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske je Ivan Grbešić, pripadnik druge generacije hrvatskih iseljenika iz Kanade. Četvero potpredsjednika Savjeta predstavnici su Bosne i Hercegovine, Mađarske, Švicarske i Australije.

Fotogalerija (http://predsjednica.hr/galerija/10/)

Izlaganje državnog tajnika Zvonka Milasa

Poštovani članovi Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske,
Razvijanje odnosa s Hrvatima izvan Republike Hrvatske predmnijeva prvotno razvijanje naših međusobnih odnosa; ako mi, članovi Savjeta, ne postignemo optimalnu suradnju i povezanost, nerealno je očekivati da ćemo uspješno prenijeti poruku o suradnji i povezanosti onima koje predstavljamo. Stoga, naglasit ću – kao platformu našeg rada – da je svako pitanje na koje ćemo se osvrnuti ovdje – hrvatsko pitanje – i kao takvo se prostire na sva tla na kojima Hrvati žive. Stoga Vas pozivam da Vaš interes i aktivnosti ne budu usmjerene isključivo na jačanje odnosa hrvatske zajednice u zemlji iz koje dolazite s Republikom Hrvatskom, već na međusobno zbližavanje svih hrvatskih zajednica diljem svijeta, a osobito na Bosnu i Hercegovinu.
Ujedinjenje hrvatskog naroda je trajan proces i, iako postoje politička i pravna ograničenja, postoje i političke i pravne mogućnosti. Iznaći te mogućnosti i ostvariti ih – to znači biti veliki, globalan narod.
Prvenstveno naglašavam nužnu zakonodavnu reformu u području ostvarivanja statusnih prava, naročito stjecanja hrvatskog državljanstva i prava na glasovanje. Vlada RH potaknula je rješavanje tih pitanja te vjerujem da će u razumnom roku ta pitanja dobiti zakonodavni okvir kojim će se pitanje državljanstva i glasovanja riješiti na najprimjereniji način.
U našemu radu posebnu pozornost posvećujemo učenju i poučavanju hrvatskoga jezika, budući da upravo poznavanje jezika ima nemjerljivo značenje za očuvanje i razvijanje hrvatskoga identiteta Hrvata u Bosni i Hercegovini, hrvatske nacionalne manjine u 12 europskih država i hrvatskoga iseljeništva. Uz bok državama s najprogresivnijom politikom prema svom iseljeništvu, ističem Program učenja hrvatskoga jezika (tzv. „Croaticum“) koji se provodi na sveučilištima u Republici Hrvatskoj: u Zagrebu, Splitu i Rijeci. U 2017. godini s uspjehom je nastavljen Program učenja hrvatskoga jezika, dodijeljen najveći broj stipendija/naknada – ukupno 232. Dalje, Ured je omogućio da od 15. prosinca 2017. godine sve zainteresirane osobe mogu pristupiti početnom učenju hrvatskoga jezika putem besplatnog online tečaja hrvatskoga jezika. Ove smo godine osigurali razinu A1, za sljedeću godinu smo osigurali sredstva za razinu A2.

Od ove akademske godine u Temišvaru u Rumunjskoj i od sljedeće u Punta Arenasu u Čileu otvaraju se lektorati hrvatskoga jezika. Jednako tako, od sljedeće školske godine uputiti će se po jednog učitelja-koordinatora hrvatskoga jezika i kulture u Sjedinjene Američke Države, Kanadu i Australiju.
U travnju 2017. vrlo uspješno smo zajednički s s Ministarstvom znanosti i obrazovanja, Agencijom za odgoj i obrazovanje i Hrvatskom maticom iseljenika organizirali seminar i radionice za učitelje i učenike hrvatskoga jezika i kulture u Kanadi. Ovaj program namjeravamo nastaviti te će u ožujku 2018. godine stručni tim održati radionice i seminare u Chicagu i okolici.
Pokrenuli smo i projekt Korijeni, sada u pilot fazi, s ciljem umrežavanja osnovnih škola iz RH i BiH sa hrvatskim školama u iseljeništvu.
Sporazum o suradnji između Središnjeg državnog ureda i Sveučilišta u Zagrebu koji između ostalog, obuhvaća poticanje razvijanja studijskih programa s ciljem integracije i jačanja zajedništva Hrvata izvan Hrvatske. Zajedničkim djelovanjem Sveučilišta, Ministarstva znanosti i obrazovanja i Središnjeg državnog ureda osigurana posebna kvota od 100 upisnih mjesta na studijskim programima Sveučilišta u Zagrebu za pripadnike hrvatske manjine i hrvatskoga iseljeništva za akademsku godinu 2018./2019. Na temelju Sporazuma pokrenute su aktivnosti za izvođenje jednogodišnjeg studija Leadershipa na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu na engleskome jeziku te diplomskog studija iseljeništva na Hrvatskim studijima na hrvatskome jeziku.
Vlada Republike Hrvatske osnovala je 21. lipnja 2017. Vijeće za učenje i poučavanje hrvatskoga kao drugoga, stranog i nasljednog jezika, koje se sastoji od predstavnika nadležnih državnih tijela i institucija te od neovisnih stručnjaka. Vijeće ima zadatak utvrditi ciljeve i dati smjernice za rješavanje pitanja vezanih uz provedbu i promicanje učenja i poučavanja hrvatskoga jezika i kulture, posebice među Hrvatima i njihovim brojnim potomcima koji žive izvan Republike Hrvatske.
S posebnom pozornošću pratimo sve što se događa u susjednoj Bosni i Hercegovini. Prvi i ključni vanjskopolitički prioritet ove vlade je upravo europski put BiH i ravnopravan položaj Hrvata kao jednog od tri konstitutivna naroda. U tom smislu, Hrvatska vodi politiku čvršćeg povezivanja s Hrvatima u Bosni i Hercegovini. To je prioritet cijele hrvatske države i svih njenih institucija. Sve ono što se događa u posljednje vrijeme – politička nestabilnost, zastoj djelovanja zajedničkih institucija, pravosudni pritisak koji se radi, posebice kad su u pitanju pripadnici HVO-a – izaziva jednu vrstu nesigurnosti. Posebice se to odražava na Hrvate koji su najmalobrojniji narod i narod koji je, formalno pravno konstitutivan, no u praksi i svakodnevnom životu ne ostvaruje sva svoja zajamčena prava. Uz sve te izazove, Hrvati u BiH suočavaju i s drugim poteškoćama koje im otežavaju opstanak i ostanak. Iako ne postoje službeni statistički podaci o tome, procjene Katoličke crkve odnosno Biskupske konferencije govore da je u posljednje tri godine iselilo skoro 74.580 Hrvata (u 2016. – preko 15.000) . To je skoro 15 posto u odnosu na ukupni broj Hrvata u BiH.
Nadalje, i 20 godina nakon završetka rata, prognanim i iseljenim Hrvatima otežan je povratak. Alarmantni podaci se odnose prije svega na povratak Hrvata u Republiku Srpsku. Od prijeratnih 149.000 Hrvata danas ih, po rezultatima Popisa stanovništva iz 2013., u tom entitetu živi svega 33.000, a prema podacima Katoličke crkve iz 2015. ih je ukupno svega 9.464. Povratak otežavaju incidenti na etničkoj osnovi, opstrukcije na svim razinama vlasti, nemogućnost zapošljavanja i sl. O svim tim problemima vodimo računa te ih, u suradnji s hrvatskim resornim ministarstvima – nastojimo rješavati provodeći ciljane programe i projekte, ali i kroz različite druge inicijative kako na domaćem, tako i na međunarodnom planu.

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske provodi tri programa potpore kojima jačamo položaj Hrvata u BiH i za koje smo u posljednju godinu i pol osigurali preko 50 milijuna kuna. To su :
• Program potpore Hrvatima u BiH – Financiranje obrazovnih, kulturnih, znanstvenih, zdravstvenih i ostalih programa i projekata od posebnog interesa za hrvatski narod u BiH
U ovoj 2017, povećali smo iznos financijskih sredstava za 17,5 posto u odnosu na prošlu godinu. Podržali smo 88 programa i projekata koji će doprinijeti poboljšanju položaja i unapređenju kvalitete života na svim razinama. Podržani su veći, strateški važni projekti – škole, bolnice, domovi zdravlja, studentski i domovi za starije i nemoćne, infrastrukturni projekti, kao i projekti koji pružaju mogućnost otvaranja novih radnih mjesta. Prednost u dobivanju financijske potpore imali su i programi i projekti koji se provode u partnerstvu s lokalnom zajednicom u BiH. Također, se pazilo da potpora bude zemljopisno raspoređena na cijelom teritoriju BiH gdje žive Hrvati.
• Program financiranja posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan RH
Od svibnja 2016. do sada, putem ovog programa dana je potpora za 79 projekata – od različitih filmskih, glazbenih, kazališnih festivala, obnove knjižnog i lektirnog fonda do projekata kojima se potiče razvoj malog poduzetništva. Kroz ovaj program također, nastojimo odgovoriti i na druge potrebe Hrvata u BiH – primjerice pomažemo pojedince i obitelji koji se nalaze u teškim socijalno materijalnim uvjetima. Od svibnja prošle godine, na ovaj način je pružena potpora za 47 osoba.
• Program stipendiranja
U zadnje 2 godine povećali smo broj stipendija za studij u BiH za 200 stipendija više. U zadnje dvije akademske godine ukupno smo stipendirali 750 studenata, mladih ljudi koji svoju budućnost vide u Bosni i Hercegovini.
Zaključno, programi i projekti koje provodimo imaju jasan cilj – poboljšanje položaja hrvatskog naroda u svim segmentima društva.
Uz konkretne programe koje provodimo, Ured je kontinuirano surađuje s političkim predstavnicima Hrvata na svim razinama vlasti u BiH, s brojnim udrugama i udruženjima koje djeluju u BiH ali i izvan nje, te s institucijama i ustanovama iz područja kulture, znanosti, obrazovanja. Pomak u rješavanju izazova s kojima se suočavaju Hrvati u BiH predstavlja i osnažena međuresorna suradnja institucija u samoj RH.
BiH je na pragu EU. Stoga su europski fondovi i sredstva iz EU važan instrument za mobilizaciju dobrih ideja, stvaranje kvalitetnih projekata s krajnjim ciljem otvaranja radnih mjesta kao temelja ostanka i opstanka Hrvata. RH kroz svoje iskustvo u ovom području može puno pomoći i pomaže. Upravo ovaj dio – edukacija i radionice za pripremu EU projekata – prioritetna nam je zadaća. Radionice smo organizirali u Orašju, Posušju i Vitezu. S ovom praksom ćemo intenzivno nastaviti. Posebice ako imamo na umu da nam je na raspolaganju 36 milijuna eura samo u okviru jednog IPA Programa. Informativne brošure na ovu temu, koje smo pripremili, pomoći će Hrvatima u BiH na bolju i kvalitetniju pripremu.
Pripadnici hrvatske nacionalne manjine već stoljećima žive u 12 europskih država i unatoč različitim teškoćama i izazovima s kojima su se suočavali i s kojima se suočavaju, uspjeli su zadržati svoj jezični, kulturni i nacionalni identitet.
Važno je istaknuti da su u 2017. godini za 50 % povećana sredstva namijenjena za potporu programa i projekata hrvatske nacionalne manjine (s 3 na 4,5 milijuna kuna) što će zasigurno imati višestruke pozitivne učinke.
Ured je koordinacijsko je tijelo i nositelj poslova u vezi s pripremom i održavanjem sjednica međuvladinih mješovitih odbora, koje su posebno važne, budući da MMO-i predstavljaju vrlo dobar mehanizam za unaprjeđenje manjinskog statusa i rješavanje otvorenih pitanja. Stoga smo intenzivirali naše aktivnosti i u ovome području te smo u 2017. godine održali dvije vrlo uspješne sjednice MMO-a: u veljači s Mađarskom, a u svibnju s Crnom Gorom. Usto, ulažemo dodatne napore kako bi se što prije održale i sjednice MMO-a sa Srbijom i Makedonijom, postoje izravni kontakti s objema stranama i najave da će se sjednice organizirati u prvoj polovici 2018. godine.
Nastavljeno je osnaživanje stručnih kapaciteta pripadnika hrvatske manjine iz Republike Srbije, kako bi mogli što uspješnije zastupati svoja prava kroz pristupne pregovore između Republike Srbije i Europske unije, putem organiziranja seminara zajedno s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova, kao i osiguravanje dodatnih sredstva za kadrovsko osnaživanje.
U Uredu djeluje i Služba za gospodarsku suradnju koja potiče i koordinira povezivanje hrvatskih gospodarstvenika i njihovih udruga izvan Republike Hrvatske s gospodarstvenicima, udrugama i institucijama unutar Republike Hrvatske, informira hrvatske iseljenike o mogućnostima ulaganja u RH, prati propise vezane uz provođenje gospodarske politike, potiče prekograničnu i regionalnu gospodarsku suradnju s Hrvatima u BiH te prikuplja podatke i vodi propisane gospodarske evidencije.
Učinkovitost i uspjeh iznesenih programa i mjera ovisi o njihovoj vidljivosti stoga Vas ponovno pozivam na jačanje međusobne suradnje na snažnu prisutnost u radu hrvatskih zajednica te naglašavam otvorenost Ureda za Vaše prijedloge.
Stvaranje nove vrijednosti zajedničkim kapacitetima jedini je mjerljiv kriterij za procjenu učinkovitosti našeg rada. Postizanje takve razine motivacije i duha nije uvijek lako, ali vođen optimizmom utemeljenim na dosadašnjem iskustvu vjerujem da ćemo, svatko unutar svog djelokruga, zajedničkim koracima, nastavljati stvarati nove vrijednosti koju Hrvati izvan Republike Hrvatske svakako zaslužuju.

Podijeli ovaj članak
Skip to content