Počinje Matičina škola hrvatskoga folklora u Zadru

4 min čitanja

Ovog ljeta na školi će se deset dana podučavati nošnje, pjesme i glazbala (tambure i tradicijska) hrvatskoga alpskog područja, točnije plesovi, pjesme, nošnje i glazba Hrvatskog zagorja, Karlovačkog pokuplja, Jaskanskog prigorja i polja, Podravine, Gorskog kotara i Grobinštine, Istre, Međimurja, a od plesova Hrvata koji žive u susjednim zemljama, a koji pripadaju alpskom području, podučavat će se plesovi i glazba gradiščanskih Hrvata

 

Škola hrvatskog folklora, dugogodišnji projekt  Hrvatske matice iseljenika, započinje u ponedjeljak, 2. kolovoza i održavat će se deset dana u HI hostelu Zadar HFS u Boriku, uz poštivanje svih epidemioloških mjera. Kroz ovaj projekt ostvaruju se i važni ciljevi  Hrvatske matice iseljenika: očuvanje, jačanje i promicanje hrvatske tradicijske kulture i hrvatskog nacionalnog i etničkog identiteta u hrvatskom iseljeništvu i među pripadnicima hrvatskih zajednica izvan domovine te povezivanje raseljene i domovinske Hrvatske.

Stručni program ŠFH-a osmislio i postavio je prije 50-ak godina uvaženi hrvatski znanstvenik iz područja etnologije, etnokoreolog dr. sc. Ivan Ivančan. Škola hrvatskoga folklora namijenjena je ponajprije obrazovanju voditelja i članova hrvatskih folklornih i tamburaških sastava  u hrvatskom iseljeništvu i među pripadnicima  hrvatskih zajednica koje žive u susjednim zemljama, ali okuplja sve ljubitelje hrvatskoga folklora iz cijeloga svijeta. Današnji programski stručni voditelj Andrija Ivančan u  program ŠHF-a  ugradio je  suvremene trendove plesne edukacije i sve elemente za školovanje voditelja folklornih i tamburaških skupina te je njeno pohađanje i polaganje ispita jedan od kriterija za stjecanje statusa  u Hrvatskom društvu folklornih koreografa i voditelja.

Glavni cilj ovoga dugogodišnjega projekta  Hrvatske matice iseljenika jest očuvanje izvornosti i autohtonosti ovog segmenta tradicijske kulture njegovanjem najvišeg standarda kvalitete. No, tradicija je i osnova za kreativno suvremeno izražavanje tako da se kroz Školu hrvatskoga folklora promiče i autorska, etnološka i folkoristički utemeljena reinterpretacija ovog segmenta tradicijske umjetnosti.

Ovog ljeta podučavat će se nošnje, pjesme i glazbala (tambure i tradicijska) hrvatskoga alpskog područja, točnije plesovi, pjesme, nošnje i glazba Hrvatskog zagorja, Karlovačkog pokuplja, Jaskanskog prigorja i polja, Podravine, Gorskog kotara i Grobinštine, Istre, Međimurja, a od plesova Hrvata koji žive u susjednim zemljama, a koji pripadaju alpskom području, podučavat će se plesovi i glazba gradiščanskih Hrvata.

Osim programskog stručnog voditelja Andrije Ivančana, Odjel tambura vodi Tibor Bun, poznati tamburaški voditelj iz Varaždina  te Odjel tradicijskih glazbala vodi glazbeni pedagog Vjekoslav Martinić, poznati majstor izrade tradicijskih glazbala. Gost predavač  je maestro Siniša Leopold,  dirigent Tamburaškog orkestra HRT-a.

Uz njih će tijekom škole predavati i drugi vrsni stručnjaci folkloristi i etnokoreolozi kao i renomirani istraživači hrvatskoga folklora: Senka Jurina, prof. dr. sc. Goran Oreb, Katarina Horvatović, Kristina Benko Markovica, Nerina Štajner, Miro Kirinčić, Lydia Novak i Philipp Tyran uz pratnju glazbenog korepetitora Antuna Kotteka.

Zahvaljujemo svima koji su pridonijeli organizaciji ovogodišnje Ljetne škole hrvatskog folklora.

Značaj  projekta ovoga ljeta usprkos izazovima s putnim režimima i drugim epidemiološkim mjerama prepoznalo je više od 40 polaznika iz Hrvatske i svijeta pa tako osim iz svih krajeva lijepe naše sudjeluju i folkloraši iz Njemačke, Austrije, Švicarske,  Slovačke, Srbije (Vojvodina),  Rumunjske, Švedske, Bosne i Hercegovine i  Sjedinjenih Američkih Država.

 

Tekst: Snježana Jurišić

 

 

 

 

Podijeli ovaj članak
Skip to content