“ON THE ROAD TO FREEDOM” Wollfya Krašića

4 min čitanja

Dok su nacije u zapadnoj Europi s olakšanjem i radošću dočekale svibanj 1945. godine i propast nacizma i fašizma, niz onih u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi pao je pod drugo i kako će se pokazati – mnogo dugotrajnije ropstvo – komunizam. Situacija je još teža bila za one koje su se našle u višenacionalnim državama u kojima su njihovi nacionalni identiteti sustavno bili potiskivani, a pripadnici marginalizirani. Štoviše, neki, poput Hrvata, iskusili su to pod krinkom borbe protiv fašizma te „narodnog neprijatelja“, što je nagnalo mnoge od njih da se organizirano suprotstavljaju ili pokušaju suprotstaviti daleko nadmoćnijem i okrutnom neprijatelju.

O dijelu te borbe govori upravo objavljena knjiga na engleskome jeziku ON THE ROAD TO FREEDOM. Croatian National Resistance to the Yugoslav Communist Regime (1945―1966). Konkretnije, knjiga opisuje i analizira djelovanje nekoliko desetaka hrvatskih državotvornih organizacija i skupina koje su djelovale na području Hrvatske od završetka Drugog svjetskog rata do sredine 1960-ih godina. Pri tome valja naglasiti da su u raznim oblicima organiziranog otpora jugoslavenskome komunističkom režimu na tlu Hrvatske sudjelovali Hrvati i iz ostalih dijelova hrvatskog povijesnog i etničkog teritorija – ponajprije Bosne i Hercegovine, ali i dijelova Crne Gore te Vojvodine. Uz spomenuto, knjiga objašnjava razloge i načine progona i osoba hrvatske nacionalnosti koje nisu razvile konkretnu antirežimsku djelatnost, ali ih je režim smatrao potencijalnom opasnošću, prvenstveno zbog želje da njeguju i iskazuju elemente hrvatskog nacionalnog identiteta. Među takvima, na meti komunističkih vlasti posebno su bili zagrebački studenti podrijetlom iz Hercegovine i Dalmatinske zagore.

Istraživanje predstavljeno u knjizi sugerira da su različiti oblici otpora u spomenutome razdoblju postojali diljem Hrvatske, da su u njemu sudjelovale osobe iz različitih društvenih slojeva te da su mlade hrvatske generacije, odgojene ili rođene u jugoslavenskom komunističkom sustavu, postepeno preuzele teret borbe za slobodu i neovisnost. Uz to, u knjizi se nedvojbeno dokazuje kako su borci za neovisnu hrvatsku državu koji su promišljali o njenom budućem ustroju potonju zamišljali isključivo kao demokratsku te socijalno pravednu. Ova knjiga prilog je i povijesti hrvatske političke emigracije, budući da govori i o osobama koje su pred progonom morale napustiti domovinu i nastavile s političkim radom u inozemstvu, od kojih su neki stradali u atentatima jugoslavenskih obavještajnih službi.

Autor knjige je povjesničar s Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, doc. dr. sc. Wollfy Krašić. Objavila ju je izdavačka kuća CroLibertas Publishers iz Chicaga (Illinois, Sjedinjene Američke Države). Recenzenti knjige su dr. sc. Josip Mihaljević s Hrvatskog instituta za povijest te dr. sc. Ante Čuvalo, višedesetljetni javni djelatnik među hrvatskim iseljenicima i umirovljeni sveučilišni profesor povijesti. Knjiga ima 217 stranica, napisana je na temelju dokumenata jugoslavenskih represivnih službi, objavljenih sjećanja nekadašnjih političkih zatvorenika i intervjua autora s potonjima, a opremljena je nizom raznovrsnih grafičkih priloga. Također, knjiga sadrži veći broj bilježaka koje čitatelju koji ne poznaje hrvatsku povijest olakšavaju razumijevanje teme.

Tekst: CroLibertas Publishers /HMI

Slika: CroLibertas Publishers

Podijeli ovaj članak
Skip to content