Objavljena knjiga o glagoljici Josipa Bratulića

3 min čitanja

Knjiga (344 str.) je podijeljena na pet poglavlja – Solinska braća; Glagoljica; Područja glagoljice; Glagoljični spomenici, hrvatskoglagoljski misali, brevijari i zbornici te Zakonici, statuti, regule, matične knjige

 

Knjigu akademika Josipa Bratulića ‘Hrvatska glagoljica – Postanak, razvitak, značenje’, koja se bavi glagoljicom u hrvatskoj društvenoj,

Nakladnik ističe kako je u knjizi posebna pozornost posvećena glagoljici kao pismu jer je ono, u prvotnoj zamisli kao “obla glagoljica”, bila jasna teološka formula.

Kad su Bugari, napominje, prihvatili grčko pismo, koje danas zovemo ćirilica, a zatim i ostali istočni Slaveni, glagoljica je ostala samo na dijelu hrvatske zemlje (Istra, Kvarnerski, otoci, Zadar), ali s jakim utjecajem na cjelokupnu hrvatsku pisanu kulturu.

Recenzent knjige akademik Stjepan Damjanović naglašava kako se u Bratulićevim raspravama ističu trajni tragovi misije Svete braće.

Glagoljaši su, podsjeća, organizirali bogatu književnost u svojim rukopisnim knjigama, brevijarima, misalima, zbornicima različitoga sadržaja, ali su bili i među prvima koji su prihvatili tisak kao blagodat za svoju misiju osnivajući i na našem terenu svoje tiskare.

Na glagoljskom pismu napisana su i hrvatskim jezikom važna liturgijska, književna i pravna djela, istaknuo je Damjanović.

Recenzentica Tanja Kuštović smatra kako knjiga predstavlja cjeloviti pogled na jedan svijet koji samo naizgled pripada prošlosti, a zapravo je sastavni dio naše sadašnjosti.

Knjiga Josipa Bratulića donosi tekstove autora koji se čitav život bavio glagoljaštvom – što uključuje i glagoljsko pismo i tekstove, ali i društvene, vjerske i političke prilike u kojima su glagoljaši živjeli i radili, dodala je.

Knjiga “Hrvatska glagoljica – Postanak, razvitak, značenje” (344 str.) podijeljena je na pet poglavlja – Solinska braća; Glagoljica; Područja glagoljice; Glagoljični spomenici, hrvatskoglagoljski misali, brevijari i zbornici te Zakonici, statuti, regule, matične knjige.

Filolog, književni povjesničar i povjesničar kulture akademik Josip Bratulić rođen je 1939. u Svetom Petru u Šumi. Autor je i priređivač te urednik brojnih knjiga i članaka o hrvatskoj pisanoj kulturi i glagoljici. Temeljni sloj njegova znanstvenog opusa čine istraživanja o starijim razdobljima hrvatske književnosti te ona o ćirilometodskom naslijeđu u hrvatskoj kulturi. Tome dijelu njegova opusa pripadaju brojne rasprave i knjige, među kojima i “Istarski razvod”, “Aleja glagoljaša Roč – Hum”, “Vinodolski zakon” i “Leksikon hrvatske glagoljice”. (Hina)

 

 

Podijeli ovaj članak
Skip to content