Nova dinamika i nova kvaliteta kulturnog razvoja – razgovor s Ivanom Guganom

16 min čitanja

Ivan Gugan, predsjednik Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan domovine, govori o aktualnoj dinamici odnosa naše dijaspore i matične zemlje ističući važnost hrvatskih institucija i njihova kadrovskog osnaživanja u manjinskim sredinama diljem europskog susjedstva, koje će ojačati i ljetos prihvaćeni Nacionalni plan razvoja odnosa RH s Hrvatima izvan domovine.

Prvih sto dana trećeg saziva Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan domovine (čija je prva sjednica održana ljetos u Zagrebu, 7. – 8. VII. 2022.) prigoda je za razgovor s novim predsjednikom Savjeta Ivanom Guganom o programima za nadolazeće četiri godine njegova mandata. Savjet ukupno ima 82 člana, od kojih su 26 predstavnici prema položaju iz raznih ministarstava RH (od obrazovanja i znanosti do kulture i demografije), kao i bitnih kulturnih institucija među kojima je i Hrvatska matica iseljenika, deset je članova iz BiH, a hrvatske manjinske zajednice iz europskog susjedstva predstavlja 17 osoba, dok iseljeništvo zastupa ukupno 29 članova Savjeta.

 

Poštovani predsjedniče Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH, gospodine Gugan, čitatelji časopisa Matica iz 45 zemalja svijeta s radošću su primili vijest da je 3. saziv Vladina Savjeta izabrao upravo Vas za predsjednika – budući da godinama privlačite njihovu pozornost uspjesima na čelnoj poziciji Hrvatske državne samouprave (HDS) u Republici Mađarskoj. Što smatrate Vašim najznačajnijim postignućem među Hrvatima u RM?

 

U mome prvome mandatu prioritet Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj bio je utemeljenje novih institucija i osiguravanje odgovarajuće infrastrukture za te institucije u području obrazovanja, znanosti i kulture. U toj nakani moj tim i ja bili smo prilično uspješni pa je tako danas HDS u Mađarskoj vlasnik i održava 15 obrazovnih, kulturnih i znanstvenih institucija te neprofitnih poduzeća diljem Mađarske, gdje živi hrvatska manjinska zajednica. U aktualnome mandatu posebnu pozornost moj tim i ja posvećujemo obrazovanju i radu s mladima. Utemeljili smo Hrvatski pedagoški i metodički centar „Metodika“, u potpunosti smo prilagodili infrastrukturu obrazovnih centara zahtjevima 21. stoljeća, a pripremamo i nove hrvatske udžbenike. Utemeljenjem hrvatskog kolegija „Collegium Croaticum“ u Budimpešti i Pečuhu osigurali smo studentima hrvatskog podrijetla vrhunske uvjete za smještaj te smo im pružili uz pomoć raznih programa priliku za dodatno obrazovanje i jačanje nacionalne svijesti te mogućnost za aktivnije uključenje u društveno-politički i kulturni život naše zajednice. Očekujemo da će oni biti okosnica buduće inteligencije Hrvata u Mađarskoj.

 

 

Od demokratskih promjena u Europi nakon pada Berlinskoga zida hrvatska zajednica u RM na vremenskoj okomici od tri i pol desetljeća redovito se navodi u medijima kao uzorno organizirana, koja su ključna polja djelovanja?

 

Od samog utemeljenja HDS-a cilj nam je izgradnja kulturne autonomije, a na političkom polju zastupljenost Hrvata na svim razinama sustava u RM. Tako trenutačno djeluje 116 hrvatskih mjesnih samouprava, 6 županijskih, glavnogradska i kao najviše političko tijelo Hrvatska državna samouprava. Naša zajednica zastupljena je i u Mađarskome parlamentu preko svoga glasnogovornika. U hrvatskim naseljima djeluje stotinjak kulturno-umjetničkih društava, tamburaških sastava, zborova, civilnih organizacija… U tridesetak škola oko tri tisuće djece uči hrvatski u Mađarskoj.

 

 

Čini se da je dio iskustava hrvatske zajednice u Mađarskoj (afirmacija Hrvatskog kazališta u Pečuhu, razvoj obrazovnih i znanstvenih institucija u Pečuhu i Budimpešti, informativna scena s Medijskim centrom Croatica) već utkano u strateške projekte Vlade RH koje provodi Središnji državni ured i Ministarstvo kulture i medija RH!? Koje projekte Vi planirate snažnije zagovarati u sklopu Savjeta, ne samo u RM, već i u 12 okolnih zemalja iz europskog susjedstva u kojima višestoljetno žive pripadnici naše manjine?

 

 

Hrvatske zajednice u tim zemljama imaju različite potrebe. Ne može se generalizirati. Vlada RH preko Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan RH brojnim programima podupire aktivnosti koje te zajednice smatraju najvažnijima. To mogu biti obrazovni, kulturni, znanstveni ili pak medijski projekti, ali i obnova zapuštenih kulturno-povijesnih i sakralnih znamenitosti, uz sveprisutnu digitalizaciju hrvatske baštine. Primjerice, uz financijsku pomoć RH digitalizirana su sva godišta kalendara Subotička Danica  i to u sklopu strateškog projekta „Digitalizacija arhivske, knjižnične i muzejske građe Hrvata u Vojvodini i izgradnja digitalne zbirke“… Sažeto, ono što se i na posljednjoj sjednici 3. saziva Savjeta Vlade dalo zaključiti kao prioritetno djelovanje jest – važnost hrvatskih institucija,  kadrovsko osnaživanje u manjinskim sredinama, jačanje medijskoga prostora i obrazovanje na hrvatskome jeziku. Praksa pokazuje kako se bogatstvo manjinskih zajednica u ovih 12 zemalja srednje i jugoistočne Europe ogleda u simetričnoj dvojezičnosti.

 

 

GOLEMI ISKORACI

 

Koliko ste zadovoljni izdvajanjima RH općenito za strateške projekte izvan RH te je li Vam poznato koliko izdvajaju zemlje u kojima žive pripadnici hrvatske manjine?

 

Posljednjih godina primjećuje se golemi iskorak Vlade RH u financiranju hrvatske manjine. Sredstva koja su na raspolaganju u sklopu raznih natječaja višestruko su povećana, a posebno je vrijedna potpora za pet strateških projekata među kojima su projekti Hrvatskoga nacionalnog vijeća u Srbiji: Izgradnja Hrvatske kuće u Subotici i Kadrovsko osnaživanje hrvatske zajednice u Srbiji; zatim projekt Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj: Potpora radu Hrvatskog kazališta u Pečuhu te projekt Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore: Potpora Radiju hrvatske manjine – Radio Duxu, uključujući projekt stoljetne tradicije Hrvatskoga štamparskog društva iz austrijskoga Gradišća: Hrvatske novine. Na žalost, u nekim zemljama jugoistočne Europe izostaje potpora domicilne države pa je potpora iz RH jedini izvor za ostvarivanje željenih ciljeva tamošnjih Hrvata, dok mi u Mađarskoj imamo najbolje uvjete u političkom i financijskom pogledu.

 

 

Svih 12 zemalja u kojima žive pripadnici hrvatske manjine članice su Vijeća Europe, međunarodne organizacije sa sjedištem u Strasbourgu čiji su glavni zadaci jačanje demokracije i vladavine prava te zaštita ljudskih prava na europskome kontinentu. Vijeće Europe diči se Okvirnom konvencijom o pravima manjina te Poveljom o manjinskim i regionalnim jezicima. Kako planirate poboljšati status našijenaca u susjednim zemljama koje traže da im se riješi pitanje statusa i materinskoga jezika?

 

Status hrvatske manjine na tlu srednje i jugoistočne Europe razlikuje se od države do države. U nekima Hrvati nisu priznati kao nacionalna manjina kao, primjerice, u Sloveniji ili Sjevernoj Makedoniji, u drugima zakon jamči određena prava koja se, međutim, često ne poštuju – iako su, kao što ističete, sve te zemlje članice Vijeća Europe i trebale bi implementirati Okvirnu konvenciju… Mi u Savjetu i nadalje tražimo od članova Vlade RH da prilikom raznih sastanaka, pregovora s dužnosnicima domicilnih država inzistiraju na priznavanju manjinskoga statusa, mogućnosti uporabe materinskoga jezika (to više što je hrvatski jezik među službenim jezicima EU-a), zastupljenosti u političkim i društvenim sferama… Drugim riječima, Savjet inzistira na jednakom statusu kao što ga uživaju 22 manjine u Hrvatskoj.

 

 

Republika Hrvatska stipendira polaznike iz iseljeništva za učenje hrvatskoga jezika i studiranje u domovini predaka. Što novi saziv Savjeta planira napraviti u tom smislu vezano uz šire obrazovanje mladih iz naših prekooceanskih iseljeničkih destinacija?

 

Hrvatska preko Središnjega državnog ureda pruža mogućnost studiranja mladim Hrvatima iz cijeloga svijeta. Cilj je da studentima stečena iskustva u RH omoguće jaču povezanost s domovinom predaka, potiču ih na upoznavanje i njegovanje hrvatske kulture i nacionalnoga identiteta te na taj način pridonose uspostavljanju međusobne suradnje na dobrobit RH, hrvatskih zajednica i Hrvata diljem svijeta. Prošle godine povećan je broj stipendija na 1000 osoba, a proširena je i suradnja s novim sveučilišnim centrima te fakultetima diljem Lijepe Naše, uz  uvedeno besplatno početno učenje hrvatskoga jezika preko Interneta. Ako bude interesa za stipendijama, postoji mogućnost da se njihov broj poveća, odnosno da se u taj program uključe i novi fakulteti sa svih hrvatskih sveučilišta. Usto, u RH raste broj fakulteta na kojima se može studirati i na engleskome jeziku, od medicine do elektrotehnike i računarstva. Na jednoj od sljedećih sjednica Savjeta sigurno će biti na dnevnome redu i ta tema.

 

KULTURA PRIHVATA

 

Možete li se preko Savjeta založiti za snažniju međunarodnu kulturnu razmjenu profesionalnih kulturnih i umjetničkih institucija iz RH i institucija u kulturi i suvremenoj umjetnosti domicilnih zemalja hrvatskog iseljeništva?

 

Znam da Hrvatsko kazalište iz Pečuha redovito gostuje u raznim kazališnim kućama i na festivalima u RH. Vjerojatno ima i drugih pozitivnih primjera, no ima mnogo Hrvata diljem svijeta koji su stekli ugled na međunarodnoj sceni na raznim umjetničkim poljima, od glazbe, kazališne, filmske ili likovne umjetnosti i čija bi ostvarenja zasigurno pobudila velik interes među publikom u domovini, ali i u zemljama u kojima žive hrvatske manjine. Nakon povratka sa sjednice Savjeta jedan kolega predložio je da se iduće godine za vrijeme sjednice organizira izložba radova uglednih profesionalnih umjetnika koji su priznati u svojim domicilnim državama, a manje u RH, te da se poslije objavi i prigodna monografija.

Slične projekte vrlo uspješno organiziraju razne Vladine i nevladine organizacije u Mađarskoj na veliko zadovoljstvo umjetnika i publike. Mađarski kulturni institut u Zagrebu primjer je u europskim okvirima kreativne kulturne diplomacije. Slične inicijative sigurno bi pomogle u boljem upoznavanju stvaralaštva Hrvata izvan RH te njihovu općenitom doprinosu prožimanju kultura. U globalnome kontekstu na djelu je nova dinamika i nova kvaliteta kulturnoga razvoja, što se nedvojbeno odražava i na odnos između RH i naše višemilijunske dijaspore, one koju susrećemo diljem europskoga kontinenta (ne samo u manjinskim, već i u pečalbarskim sredinama), ali i one dijaspore koja višestoljetno živi u udaljenim prekooceanskim metropolama od Sjeverne i Južne Amerike preko juga Afrike do Australije i Novoga Zelanda. Ohrabruje nas i ljetos u Vladi RH prihvaćeni Nacionalni plan razvoja odnosa Republike Hrvatske s Hrvatima izvan RH do 2027. godine i Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana razvoja odnosa RH s Hrvatima izvan RH do 2024. godine.

I dok je trgovinu i kretanje kapitala moguće standardizirati, moderne migracije u kojima gotovo pola tisućljeća sudjeluje više milijuna hrvatskih ljudi teško je standardizirati. Sve se živuće kulture, pa tako i hrvatska, prilagođavaju u hodu intenzivnoj komunikaciji i rastućoj razmjeni kulturnih i gospodarskih vrijednosti.

 

UNIVERZALNI JEZIK SPORTA

 

 

Sportske udruge iseljenika iznimno su aktivne na svim kontinentima i u svim granama sporta. Koliko Savjet može pridonijeti afirmaciji Hrvatskih svjetskih sportskih igara koje će se održati peti put zaredom u Zagrebu u organizaciji Hrvatskoga svjetskog kongresa i njegovih partnera iduće godine?

 

 

Sport je iznimno važna poveznica Hrvata izvan domovine. Hrvatske svjetske sportske igre od posebnog su značaja. I sȃm sam bio nekoliko puta dio te prekrasne priče. Nezaboravni susreti sa sunarodnjacima, razgovori, druženja, pa čak i zajednički tulumi ostat će mi u sjećanju do kraja života. Uvjeren sam da slično razmišljaju i ostali članovi Savjeta jer je umrežavanje mladih Hrvata čak i važnije od samih sportskih rezultata. Tu bih spomenuo i hvalevrijednu inicijativu Hrvatskoga nogometnog saveza koji desetljećima posvećuje posebnu pozornost nogometašima izvan RH te organizacijom europskoga i Svjetskoga nogometnog prvenstva Hrvata okuplja naše sunarodnjake sa svih kontinenata. Važno je istaknuti kako su u sport u prvom redu uključeni mladi kojima svi trebamo posvetiti veliku pozornost.

 

Hvala Vam na razgovoru, gospodine Gugan. Želite li nešto posebno poručiti hrvatskom iseljeništvu? Koliko ste zadovoljni suradnjom s Maticom i što biste željeli poboljšati?

 

Preko svojih predstavnika u Savjetu Vlade hrvatsko iseljeništvo kvalitetno je zastupljeno, stoga će interesi iseljeništva biti na pravi način artikulirani. Članovi Predsjedništva Savjeta u stalnom su kontaktu i njima se uvijek mogu obratiti sa svojim pitanjima, željama, primjedbama ili prijedlozima. Posljednjih godina promijenila se uloga Hrvatske matice iseljenika kako se razvijala institucionalna izgradnja suvremene hrvatske države, ali Hrvatska matica iseljenika i dalje je nezaobilazna spona između Hrvata izvan domovine koja se očituje u nizu kulturnih, obrazovnih, nakladničkih i informativnih programa. Vjerujem da će se dosadašnji Matičini projekti uspješno nastaviti u digitalnoj epohi i prema potrebi proširiti novim sadržajima. Hvala Vama i svim čitateljima!

 

Ivan Gugan – životopis

 

Ivan Gugan rođen je u Pečuhu 14. X. 1966. Školovao se u rodnome gradu, maturirao u Budimpešti, a diplomirao na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Karijeru dužu od dva desetljeća izgradio je u Hrvatskoj redakciji Mađarske televizije, uređujući i vodeći emisije koje prate život hrvatske zajednice u Republici Mađarskoj. Uz redovite priloge u „Hrvatskoj kronici”, sustavno je snimao dokumentarne filmove o istaknutim ličnostima i događajima od Gradišća do Bačke, predstavljajući hrvatsku autohtonu dionicu iz tih višekulturnih sredina. Za vrijeme Domovinskoga rata u RH uređivao je polusatnu emisiju za prognanike pod naslovom „Humanum”. Nagrađivan je kao TV-novinar na raznim televizijskim festivalima, primivši i Nivo nagradu Mađarske televizije (2003.). Od devedesetih je aktivan član društveno-političkog života Hrvata u RM. Predsjednik je Udruge baranjskih Hrvata do 2014. Član je predsjedništva Saveza Hrvata u Mađarskoj 2007. – 2014. godine. Tajnik je pečuškoga ogranka Matice hrvatske od 1998. do 2014. godine.  Predsjednik je Hrvatske samouprave Pečuha od 2014. do 2019. godine. Posljednjih osam godina Gugan je predsjednik Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj (od  2014.). Potpredsjednik Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH bio je od 2017. do 2021. Aktualni je predsjednik Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske od 2022. godine.

 

Razgovarala: Vesna Kukavica, časopis Matica br. 10 (2022)

Fotografije: HDS

The gallery was not found!
Podijeli ovaj članak
Skip to content