Sedmeročlani jednoglasno je odlučio da prestižnu Kulturnu nagrade Hrvatskoga centra »Metron« posmrtno dodijeli Antoniju Sammartinu, hrvatskom aktivistu iz moliškohrvatske zajednice u južnoj Italiji
Sedmeročlani žiri sastao se u 16. veljače, kako bi odlučio o dodjeli Kulturne nagrade Hrvatskoga centra »Metron« za 2021. Jednoglasno je ovu uglednu i prestižnu nagradu dodijelio posmrtno Antoniju Sammartinu, hrvatskom aktivistu iz moliškohrvatske zajednice u južnoj Italiji. Sammartino je naglo i neočekivano umro lani u studenome, netom po uspješnom završetku seminara Slavenske radne grupe unutar FUEN-a, krajem rujna i početkom listopada 2021. godine u Mundimitru i Vastu u južnoj Italiji.
Smrću Antonija Sammartina moliškohrvatska zajednica u Italiji izgubila je svoga pokretača u najraznovrsnijim hrvatskim kulturnim, književnim i društvenopolitičkim poslovima. Gradišćanski Hrvati su njegovim odlaskom izgubili uvjerljivoga partnera u mnogim zajedničkim projektima, suborca za manjinska prava, a prije svega i prijatelja, koji je znatno ojačao vezu među Hrvatima u Beču i Gradišću, a koji je neprestano gradio i širio most koji je povezao moliške s gradišćanske Hrvate.
Pokojni Antonio Sammartino (60), bio je istaknuta ličnost unutar male hrvatske zajednice u južnoj Italiji. Njegovom se velikomu angažmanu i upornosti može zahvaliti da je spoznaju o postojanju i djelovanju moliškohrvatske zajednice širio izvan talijanskih granica, i da su konačno — uz znatnu potporu i zastupnika Hrvatskoga centra i članstva Hrvatskoga kulturnoga društva u FUEN-u i Moližani nedavno postali njegovi članovi, dijelom velike obitelji nacionalnih i etničkih manjina diljem Europe.
Antonio Sammartino utemeljitelj je »Zaklade Agostina Piccoli«, u spomen tragično stradale supruge i slavistice Agostine Piccoli. U okviru Zaklade je, on sam i uz pripomoć prijatelja, Gabriele Blažete i supruge Vesne Ljubić Sammartino ostvario puno ideja, projekata i programa. Sve to je činio s ciljem očuvanja hrvatske riječi unutar ove male hrvatske zajednice, ujedno šireći znanje i svijest o njoj Italiji, ali i u Hrvatskoj, Austriji i drugim zemljama. Uspio je, da se znanstveni svijet , prije svega i jezikoslovci i etnolozi bave moliškim Hrvatima. To je doprinijelo jačanju njihova položaja u domicilnoj regiji Campobasso, ali i u cijeloj Italiji. Njegov stalni i nepopustljivi angažman mogao bi i posmrtno biti uspješan, budu li uz pomoć Republike Hrvatske moliški Hrvati dobili poseban status u Italiji i konačno bili priznati kao nacionalna, a ne samo kao “stara” jezična manjina, kao do sada.
Stalna veza Antonija Sammartina s gradišćanskim Hrvatima očitovala se u suradnji s Hrvatskim centrom u Beču i s folklornim ansamblom Kolo-Slavuj, stoji u priopćenju, uz brojne zajedničke priredbe u Beču, ali i u KUGI u Velikom Borištofu, na kojima je predstavio rječnik, kuharicu, knjigu o povijesti i doseljenju moliških Hrvatov iz stare u novu domovinu. Sammartino je ‘kumovao’ uspostavljanju veze s mladom moliškohrvatskom muzičkom grupom KroaTarantata iz Mundimitra, koja svoj drugi dom pronašla u Hrvatskom centru u Beču. U međuvremenu su , unatoč mladosti, postali tradicionalni izvođači na Hrvatskom balu u Beču. Na balu, ove godine održanom po 75. put (iako samo virtualno), ovi su mladi moliškohrvatski glazbenici bili jednako uspješni.
Hrvatski centar u suradnji s FUEN-om, Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske, ali prije svega aktivistima iz Mundimitra najavljuje dodjelu ove nagrade pred ljeto ili za ranu jesen. Prijevod: dšš
Tekst : Hrvatski centar /Gabriela Novak-Karall