Monografija o hrvatskim svjetionicima

4 min čitanja

»Legende svjetla« nisu samo Gašparova knjiga – iza nje stoji udruga Lux Mediterraneum ili Udruga prijatelja Mediterana koju su utemeljila još trojica zanesenjaka – jedriličar i skiper Gordan Smadilo, Vlatko Ignatoski, grafički urednik knjige te profesionalni snimatelj Igor Goić

Jurica Gašpar, svjetioničarev sin, autor je nedavno objavljene impresivne monografije »Legende svjetla«, posvećene u prvom redu ocu, a onda i svim drugim bivšim i sadašnjim svjetioničarima na istočnoj obali Jadrana. Jer »legende svjetla« su upravo oni, samozatajni ljudi čija je životna zadaća da pomorcima »osvijetle« put i osiguraju sigurnu plovidbu, a kamena zdanja na otocima, hridima i grebenima čuvari su tih legendi.

– Kad bi došlo vrijeme za školu neka djeca svjetioničara odlazila bi na kopno u dom. Mi smo se razdvojili – otac je ostao na svjetioniku, a majka, sestra koja se u međuvremenu rodila i ja otišli smo na kopno, u Ploče gdje sam išao u školu. Neki svjetioničari su poput pomoraca, vidjeli bi obitelj povremeno, nakon petnaest, mjesec ili više dana, ovisi koliko bi trajale smjene, ili kad bi obitelj došla na svjetionik – kaže Gašpar.

ako je, dakle, počelo. Jurica Gašpar, po zanimanju novinar, najprije zadarski a danas zagrebački, urednik Media servisa, a zvanjem povjesničar pomorske povijesti i geografije, tu opsežnu, luksuzno opremljenu knjigu velikog formata vjerojatno je nosio u sebi cijeli svoj život. Uostalom, diplomirao je s tezom »Povijest svjetionika na istočnoj obali Jadrana od 19. stoljeća do danas«.

»Legende svjetla« nisu samo njegova knjiga – iza nje stoji udruga Lux Mediterraneum ili Udruga prijatelja Mediterana koju su utemeljila još trojica zanesenjaka – jedriličar i skiper Gordan Smadilo, nautičar i poznavatelj pomorske baštine, autor projekta »Obala naših unuka« Vlatko Ignatoski koji je u konačnici i grafički urednik knjige, te profesionalni snimatelj Igor Goić koji upravo dovršava 75-minutni dokumentarni film o istoj temi.

Inače, prvi svjetionik na istočnoj obali Jadrana zasvijetlio je 17. travnja 1818. godine u Savudriji – upalio ga je, prema nekim izvorima, sam car Franjo II., a svrha mu je bila na noću navodi brodove uz savudrijski rt prema Trstu koji je tada bio glavna luka Monarhije. Izgrađen je prema projektu carskog arhitekta Pietra Nobila. Iduće godine, dakle, obilježava se veliki jubilej – 200 godina svjetla na Jadranu, a članovi Udruge prijatelja Mediterana vjeruju da ima dovoljno vremena da se dostojno pripremimo za taj jubilej koji na neki način i danas povezuje Hrvatsku i Austriju, kao što Jadran i danas povezuje europske narode.

Tijekom stotinu godina, do kraja Prvoj svjetskog rata i raspada 1918. godine, Austro-Ugarska Monarhija izgradila je na istočnoj obali Jadrana 62 lanterne – od njih 48 ih je i danas u funkciji, na 17 njih još uvijek su svjetioničarske posade s ukupno 35 svjetioničara, ali sve lanterne su, unazad četvrt stoljeća, automatizirane, pa je i posao svjetioničara danas drukčiji nego što je nekad bio.

Jurica Gašpar razgovarao je i snimio više od 30 svjetioničara, a te njihove priče, životna iskustva, dojmove, emocije, ta dosad nezabilježena povijest i stvarnost jednog neuobičajenog življenja, čini najveći dio knjige »Legende svjetla«.

Više

Podijeli ovaj članak
Skip to content