Grafički dizajner Mirko Ilić nedavno je dobio još jedno priznanje nakon što je newyorški muzej suvremene umjetnosti MoMA otkupio 38 njegovih radova i uvrstio ih u svoju stalnu zbirku
Istaknuti grafički dizajner Mirko Ilić, koji je još osamdesetih godina stekao kultni status u kulturnoj javnosti bivše Jugoslavije, nedavno je dobio još jedno priznanje nakon što je newyorški muzej suvremene umjetnosti MoMA otkupio 38 njegovih radova i uvrstio ih u svoju stalnu zbirku.
Jedan od najplodnijih i najistaknutijih dizajnera bivše Jugoslavije čije su ilustracije obilježile godine Poleta krajem 70-ih, Ilić je hrabri eksperimentator koji se od samog početka nametnuo beskompromisnim zalaganjem za rušenje normi u funkciji umjetnosti, istinski vizionar koji je pomogao podići ilustraciju na novu razinu umjetničkog vrednovanja.
Stoga MoMA-ina akivizicija za njega nije došla ni iznenadno ni neočekivano. Ta je akvizicija posljedica jednog procesa koji vodi od američke verzije knjige Dejana Kršića ‘Fist To Face’, a koja je našla svoj put do kustosa MoMA-e, kazao je Ilić. Knjiga, koja donosi pregled cjelokupnog Ilićevog stvaralaštva, u Hrvatskoj je objavljena 2008. u zajedničkom izdanju AGM-a i Profila pod nazivom “Mirko Ilić: Strip/Ilustracija/Dizajn/Multimedija 1975.-2008.”
MoMA-ini kustosi na njegovim su se vratima pojavili s knjigom pod rukom i točnom idejom o tome što ih konkretno zanima, kazao je Ilić. Jedna od stvari koje su htjeli je ‘Debil blues’ (1977.), ‘prvi strip na svijetu koji se može svirati i pjevati’. No, njega sam već ranije na molbu Igora Zidića donirao zagrebačkoj Modernoj galeriji, pa je tako danas original izvješen u Zagrebu, dok se u MoMA-i nalazi otisnuta kopija, što zvuči doista dobro, napomenuo je nadalje.
Kustosi su odabrali nešto više od 40 radova, koji su potom upućeni na procjenu MoMA-inom povjerenstvu sastavljenom od stručnjaka grafičkog dizajna. Članovi povjerenstva nisu znali jesu li ti radovi donirani ili su ih izabrali sami kustosi, kao ni to jesu li već kupljeni; na njima je bila samo odluka o tome uklapaju li se u karakter MoMA-e te zavrjeđuju li uopće biti tamo. Na veliko iznenađenje i samih kustosa, povjerenstvo je izabralo čak 38 mojih radova, istaknuo je Ilić.
Nakon što rad postane dio kolekcije MoMA-e, pohranjuje se u zbirku muzeja te se izlaže kontekstualno. Primjerice, neki su Ilićevi radovi izloženi odmah, u sklopu izložbe ‘Making Music Modern’, koja je otvorena još u studenome 2014. Izložbe u MoMA-i traju mjesecima i često ih se obnavlja i nadopunjava kako bi se posjetiteljima dalo razloga da ih ponovno obiđu. Tako su odmah izložili i četiri moja rada koja su im se dobro uklopila u tu izložbu, dva ‘Prljava kazališta’, ‘Azru’ i ‘Debil blues’, pojasnio je. (HRT)