Nadolazećoj monografskoj izložbi prethodila je izložba koju je Muzej grada Zagreba 2006. godine realizirao u Royal Opera House u Londonu, u povodu stote obljetnice posljednjeg Trninina nastupa u Londonu.
Prigodom sto pedesete godišnjice rođenja hrvatske i svjetske operne dive (19.12.1863.), sopranistice Milke Trnine, Muzej grada Zagreba želi podsjetiti javnost na život i profesionalna dostignuća naše proslavljene umjetnice monografskom izložbom predmeta iz Trninine ostavštine. Izložba će biti otvorena 18. prosinca 2013. u 18 sati i moći će se vidjeti do 28. veljače 2014.
Ostavština Milke Trnine koja se čuva u Muzeju grada Zagreba (preko 250 predmeta, što uključuje fotografije, kazališne kostime, plakate, kazališne objave, crteže kazališnih kostima, memorabilije i osobne predmete) na izložbi je upotpunjena predmetima iz fundusa Etnografskog muzeja u Zagrebu, Gradskog muzeja Požega i Muzeja za umjetnost i obrt.
Nadolazećoj monografskoj izložbi prethodila je izložba koju je Muzej grada Zagreba 2006. godine realizirao u Royal Opera House u Londonu, u povodu stote obljetnice posljednjeg Trninina nastupa u Londonu.
Milka Trnina završila je konzervatorij u Beču. Debi je imala u Zagrebu 11. travnja 1882. nastupivši u staroj kazališnoj zgradi na Gornjem gradu kao Amalia u Verdijevu Čuvidskom plesu (Krabuljnom plesu) pod dirigentskom palicom Ivana pl. Zajca, tadašnjeg ravnatelja opere. Po završetku školovanja, ne dobivši stalni angažman u Zagrebu, krenula je stjecati iskustva i slavu u inozemstvu: u Leipzigu, Grazu, Bremenu, Münchenu, Bayreuthu, Londonu, New Yorku, Bostonu itd. U lipnju 1896. nastupila je u Moskvi na koncertu pred ruskim kraljevskim parom prigodom krunidbe cara Nikolaja II. Po želji carice Trnina je pjevala Izoldinu ljubavnu smrt, jednu od najljepših arija, iz Wagnerove opere Tristan und Isolde, a kao nagradu je dobila od cara veliki dijamantni broš ukrašen rubinima, koji se čuva u Muzeju za umjetnost i obrt, a od carice briljantnu narukvicu. U Metropolitanu u New Yorku nastupila je čak 79 puta. Družila se s eminentnim ljudima iz elitnih krugova, koje su činili književnici, skladatelji, dirigenti i brojni značajni pjevači. Družila se i sa izumiteljem i znanstvenikom Nikolom Teslom koji je volio glazbu i imao je svoju stalnu ložu u Operi. Trnina je bila u krugu ljudi koji su posjećivali Teslin laboratorij na Manhattanu, i pratili provedbu njegovih eksperimenata.
Više od dvadeset godina trajala je njena blistava karijera koju je morala prekinuti zbog upale ličnog živca (nervus facialis), u trenutku kad je bila na vrhuncu kreativnog i stvaralačkog dometa 1906. godine. U svojoj karijeri istaknula se brojnim velikim ulogama, kao primjerice Wagnerova Izolda (Tristan i Izolda), Elisabetha u Tannhäuseru, te Puccinijeva Tosca. Trnina je ostvarila 65 uloga u više od 1200 nastupa. Izložbom želimo današnjim generacijama predstaviti Milku Trninu kao prvu damu hrvatskog i svjetskog opernog stvaralaštva na prijelazu stoljećâ.
(www.mic.hr)