Izložba ‘Ivan Meštrović – tjelesnost i erotika u kiparstvu’, s više od pedesetak djela, skulptura i crteža iz privatnih i javnih hrvatskih zbirki, otvara se u Cankarjevom domu
Izložba ‘Ivan Meštrović – tjelesnost i erotika u kiparstvu’, s više od pedesetak djela, skulptura i crteža iz privatnih i javnih hrvatskih zbirki, otvara se 13. veljače u Cankarjevom domu u Ljubljani.
Nakon uspješne izložbe “Skulptura i nagost – tjelesnost i erotika u djelima Ivana Meštrovića”, održane 2016. u Gliptoteci HAZU, Meštrovićev opus sada će i slovenska publika moći pogledati kroz prizmu značenja nagoga tijela i erotskih čitanja.
Razvoj te teme prati se u rasponu od 1903. do 1946. godine, a prema motivu i razdoblju, nagost i erotika u djelu Ivana Meštrovića promatra se kroz tri čitanja, isprepletena u izložbenom narativu, ističe se u najavi izložbe.
Tjelesnost i erotika u Meštrovićevom opusu istražena je iz suvremene, kiparovom slavom neopterećene, perspektive troje hrvatskih povjesničara umjetnosti nove generacije.
Cjelina “Nelagoda tijela”, autora Dalibora Prančevića, obuhvaća prva dva desetljeća 20. stoljeća i radove s različitim problematikama nagosti, estetike ‘ružnoga’ i afirmacije drugoga. U onoj pod nazivom “Između dva Erosa i dvije Afrodite” Barbare Vujanović objedinjena su autorova djela iz tzv. zagrebačkog razdoblja, ali i ranija te kasnija razdoblja, u kojima je moguće iščitati bliskost s antičkim poimanjem tijela, a sukladno suvremenim tendencijama europskoga neoklasicizma i ostalih stilskih tendencija. Treća cjelina “Požar čula” Zorane Jurić Šabić) pristupa temi iz biografskog aspekta, sa skulpturama i crtežima ženskih aktova, koji se mogu sadržajno interpretirati i poznavanjem specifičnih okolnosti i emocionalnih previranja unutar kojih se umjetnik našao, otkrivajući njegovo osobno poimanje spolnosti.
Po riječima Nine Pirnat Spahić, autorice predgovora u katalogu, trideset i pet godina nakon manje izložbe kojom se obilježila stogodišnjica rođenja Ivana Meštrovića, umjetnik se vraća u ljubljanski Cankarjev dom, izložbom aktova s novim pogledom na jednu od prevladavajućih tema njegove umjetnosti.
Ljubljanska izložba, organizirana u suradnji Cankarjevog doma i Muzeja Ivana Meštrovića, istražuje razne formalne i ikonološke aspekte Meštrovićevih muških i ženskih aktova, nastalima u duljem vremenskom razdoblju, od umjetnikovih studentskih dana u Beču do razdoblja nakon Drugog svjetskog rata.
Autori izložbene koncepcije su Zorana Jurić Šabić, Dalibor Prančević i Barbara Vujanović, a likovnog postava Filip Beusan.
Izložba u Cankarjevom domu će biti otvorena do 20. svibnja.
(Hina)