Na tribini u Društvu hrvatskih književnika predstavljen je „Eseker – mali rječnik esekerskog govora“ autora Stanka Dragičevića
U Društvu hrvatskih književnika 15. listopada održana je tribina na kojoj je predstavljen „Eseker – mali rječnik esekerskog govora“ autora Stanka Dragičevića, koju je moderirala Lara Hölbling Matković. Sunakladnici rječnika su Naklada Đuretić i Studio moderna iz Zagreba.
Prisutnima se obratio urednik Nikola Đuretić i ukazao na važnost očuvanja ovog specifičnog govora Osječana koji se naziva esekerskim. Ime je dobio po mađarskom nazivu Esek za Osijek koji se spominje prvi put 1196. godine u ispravi hrvatsko-ugarskog kralja Emerika (1174 – 1204). 
Esekerski govor kao povijesno naslijeđe Osječana – službeno nepriznati dijalekt – nastajao je od 17. stoljeća dolaskom brojnih Nijemaca i Austrijanaca i formirao se kao pučki jezik, korišten svakodnevno, tijekom 18. i 19. stoljeća, i omogućavao bolju komunikaciju ostalih jezika s njemačkim. U esekerskom govoru prevladavaju njemačke riječi a nađe se i pokoja turska i mađarska riječ što je logično s obzirom na povijesno osječko naslijeđe, te drugih jezika.
Osječanin Stanko Dragičević prikupio je više od 3.500 jedinica iz mnogih jezika a upisani su i brojni lokalizmi koji se koriste samo u Osijeku. Sve riječi autor je prikupljao tijekom desetak godina prema sjećanju članova obitelji, prijatelja i znanaca kao i vlastitom prisjećanju. Ovaj govor donekle se koristio u prvoj polovici 20. stoljeća, a eke riječi su se zadržale do danas.
O rječniku su na predstavljanju govorili dr. sc. Barbara Štebih iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu i književnik Pavao Pavličić.
Zagreb također ima svoj govor.
Tekst: Diana Mašala Perković