Lider američkih Hrvata Bernard M. Luketich odlazi u mirovinu

9 min čitanja

Pri završetku proljetnog zasjedanja Glavnog odbora HBZ Amerike predsjednik Bernard M. Luketich najavio je svoj odlazak u mirovinu s 1. lipnja 2014., stoji u priopćenju iz Pittsburgha koje je potpisao Edward W. Pazo, glavni tajnik/blagajnik 30. travnja 2014.

Pri završetku ovogodišnjeg proljetnog zasjedanja Glavnog odbora Hrvatske bratske zajednice Amerike predsjednik Bernard M. Luketich najavio je svoj odlazak u mirovinu s 1. lipnja 2014., stoji u priopćenju iz Pittsburgha koje je potpisao Edward W. Pazo, glavni tajnik/blagajnik Hrvatske bratske zajednice Amerike 30. travnja 2014. Glavni odbor Hrvatske bratske zajednice Amerike, čije se redovito proljetno zasjedanje odvijalo od 28. do 30. travnja, stoji u priopćenju, iznenađen je odlukom svog dugogodišnjeg poslovnog lidera koji tu odgovornu dužnost obnaša punih 36 godina. Svi članovi Glavnog odbora, svjesni iznimnih ljudskih i stvaralačkih sposobnosti glavnog predsjednika Zajednice u sektoru osiguranja na izazovnom financijskome tržištu sjevernoameričkog kontinenta, poštuju odluku gospodina Luketicha, želeći mu puno zdravlja i sreće uz voljenu suprugu Marthu s kojom dijeli blagodati obiteljskog života u čijem su im sretnom ozračju odrasli i brojni unuci.
Glavni predsjednik Hrvatske bratske zajednice Amerike Bernard M. Luketich (83) rođeni je u Cokeburgu (PA, SAD). Istaknuti je društveni i kulturni djelatnik, publicist i izdavač, postavši jedna od vodećih intelektualnih osobnosti hrvatske dijaspore naših dana na sjevernoameričkome kontinentu. Predsjedničku dužnost te najstarije hrvatske fraternalističke organizacije, na koju je biran 9 puta demokratskim izborima, obnaša od godine 1978. Čarobnom formulom uspjeha fraternalističke Zajednice u Luketichevu konceptu mogu se nedvojbeno smatrati kreativni kulturni, obrazovni, sportski i humanitarni programi koje je pokrenuo u drugoj polovici 20. stoljeća, a čije pozitivne učinke uživa današnje brojno članstvo u SAD-u, Kanadi i Hrvatskoj. Utemeljitelj je Kulturne federacije mladih HBZ-a, inicijator Nacionalne federacije američkih Hrvata, Hrvatsko-američkog poslovnog udruženja grada Pittsburgha i niza drugih cijenjenih udruga i socijalnih projekata. Odličan mu je poslovni potez akvizicija srodne stoljetne potporne organizacije čikaške Hrvatske katoličke zajednice godine 2006. Za inovacije fraternalističkih programa primio je odlikovanje što nosi ime utemeljitelja tog značajnog američkog socijalnog pokreta Johna Jordana Upchurcha, koje mu je dodijelio Fraternalistički kongres Pennsylvanie godine 2003. Obnašao je visoke dužnosti u Nacionalnom bratskom kongresu Amerike. The Tamburitzans Association of America dodijelila mu je nagradu za glazbena postignuća godine 1983.
Nositelj je niza visokih odličja Republike Hrvatske i SAD-a.

Jedno je sigurno, tko god preuzme časnu i odgovornu dužnost glavnog predsjednika HBZ-a Amerike na dolazećoj 24. nacionalnoj konvenciji (ili ranijoj – izvanrednoj konvenciji) od cijenjenog gospodina Bernarda M. Luketicha kojega krasi poštenje i odvažnost, radišnost i patriotizam – morat će uložiti puno ljubavi i stvaralačke energije da nastavi ondje gdje je Luketich mudrom odlukom prepustio izazove novoga doba svojim mlađim i vrijednim suradnicima. Hrvatska matica iseljenika i svi njezini djelatnici od srca zahvaljuju gospodinu Bernardu M. Luketichu na svim savjetima i uspješnoj svestranoj suradnji s Maticom u nadi kako će i nakon umirovljenja – zajednički podržavati fraternalizam među hrvatskim iseljeništvom u Americi i domovini Hrvatskoj.

Hrvatska bratska zajednica / Croatian Fraternal Union moćno je potporno i osiguravajuće, neprofitno, društvo hrvatskog iseljeništva u SAD i Kanadi te značajna humanitarna i rodoljubna organizacija. Osnovana je 1894. u Allegheny koji je danas dio Pittsburgha. S manje od 300 članova 1894., danas broji oko 100 000 tisuća volontera. Imovina joj se procjenjuje na oko 400 milijuna dolara.
Zajednicom su presjedali Zdravko V. Mužina, Ivan Ljubić, Petar Pavlinac, Franjo Zotti, Pavao Hajdić, Josip Marohnić, Vinko Vuk, Tomo Bešenić, Anton Gazdić, Ivan Butković, Vjekoslav I. Mandić, John Badovinac i zadnjih 36 godina Bernard M. Luketich. Riječ je o neospornom etničkom lideru koji je, za proteklih 9 mandata, izdigao HBZ u poslovnoga diva koji se ponosi vlastitom filantropijom u lokalnim iseljeničkim zajednicama i matičnoj zemlji Hrvatskoj.
Američki fraternalizam pripada najsnažnijim socijalnim pokretima u povijesti SAD-a. Njegov program pokriva osobno i obiteljsko osiguranje za slučaj bolesti ili smrti. No, u okviru fraternalističkih ustanova razvijale su se društvene, kulturne i sportske aktivnosti. Kroz njih su se iseljenici borili za afirmaciju svojih etničkih prava u domicilnom društvu. Usto, preko njih su pružali gospodarsku, humanitarnu i političku podršku svome narodu u staroj domovini u borbi za nacionalno oslobođenje tijekom 20. stoljeća.
Obrazovanje mladih jedan je od glavnih ciljeva Zajednice, koja već 58 godina stipendira učenike i studente, čime se izravno povećava socijalna pokretljivost američkih Hrvata na društvenoj ljestvici najrazvijenije zemlje svijeta i to putem CFU Scholarship Foundation. Zadnjih 58 godina imovina Školarinske zaklade iz glavnog Općeg fonda i Fondova specijalnih zaklada stalno je rasla i omogućavala je u prosjeku dodjelu 250 stipendija godišnje. Riječ je o najkvalitetnijem obrazovnom programu u povijesti hrvatskoga iseljeništva. Ulaganje u obrazovanje mladih – ključ je uspjeha ove Zajednice!
Američki fraternalizam svoj razvoj, kao što je poznato, najviše zahvaljuje radništvu. Došavši u stranu zemlju, u kojoj su ljudi govorili različitim jezicima i imali drukčije običaje, doseljenici su izgrađivali osjećaj zajedništva i solidarnosti u dvjema institucijama: etničkim crkvama i bratskim organizacijama. Ove dvije organizacije olakšavale su im prijelaz u novo društvo – osiguravajući im mjesto molitve, mjesto za društveno okupljanje i mjesto gdje su učili kako prihvatiti vrijednosti novoga američkoga društva. Počeci stvaranja fraternalističkih organizacija javljaju se prije 145 godina, kada je John J. Upehurch, željezničarski radnik, organizirao prvo takvo društvo pod nazivom The Ancient Order of United Workmen.
Dosad je HBZ imala 23. konvencije na kojima članstvo u pravilu zastupa oko 220 delegata iz 567 odsjeka i gnijezda. Najviše odsjeka djeluje u SAD-u i to 92, a nešto manje u Kanadi. Od početka 21. stoljeća šest je odsjeka utemeljeno u RH i to odsjek 2000 u Zagrebu, odsjek 2001 Ogulinu, odsjek 2004 u Koprivnici, odsjek 2005 u Rijeci, odsjek 2006 u Splitu i odsjek 2007 u Županji.
Najmasovnije članstvo HBZ-a djeluje tradicionalno diljem Pennsylvanije, Ohia, Illinouisa, Californije, ali i diljem Ontaria u Kanadi. Suvremenim središtima fraternalizma mogu se smatrati Pittsburgh, Cleveland, Chicago, Los Angeles i kanadski Toronto.
Hrvatska bratska zajednica pokazala je stabilnost u poslovanju tijekom nedavne financijske krize u Americi. Obveznice koje sačinjavaju 87.7 % ukupne imovine HBZ-a zadržale su svoju odličnu investicijsku snagu, zahvaljujući poslovnom umijeću Luketicheva tima. U prosjeku HBZ mjesečno planira s promjenjivom srećom prodaju oko dva milijuna dolara osiguranja, pa Zajednica na godišnjoj razini može ostvariti svotu od oko 25 milijuna dolara prodanog novog životnog osiguranja. Zajednica je na čelu s predsjednikom Luketichem i podpredsjednikom Franjom Bertovićem te glavnim tajnikom Edwardom W. Pazom ostvarila velik napredak.
Fraternalizam kao dio povijesti američke industrije osiguranja, nastao u okrilju velikih doseljeničkih zajednica uglavnom iz Europe (Poljaci, Česi, Hrvati, Mađari…) u vrijeme rane industrijalizacije SAD-a uvijek je nastojao osuvremeniti svoje poslovanje što se zorno može pratiti kroz poslovne poteze Nacionalnog bratskog kongresa Amerike (NFCA), čija je dugogodišnja članica i HBZ. Punih 127 godina NFCA objedinjuje 74 neprofitna bratska dobrotvorna društava koja djeluju u svih 50 država, u Oblasti Columbia i u Kanadi. To američko krovno udruženje predstavlja gotovo 10 milijuna ljudi u 36 000 lokalnih ogranaka, što ga čini jednom od najvećih mreža članstva na sjeverno-američkom kontinentu.

Tekst: Vesna Kukavica

Podijeli ovaj članak
Skip to content