Brojna hrvatska iseljenička zajednica u Peruu krajem travnja s oduševljenjem je dočekala ponovno otvaranje ureda počasnoga konzulata nakon tri godine te imenovanje njihove ugledne članice na tu funkciju
Na svečanosti u povodu imenovanja Ane Marie Kuljevan za počasnu konzulicu Republike Hrvatske u Republici Peruu okupilo se nekoliko stotina peruanskih Hrvata. Konzulica Kuljevan imenovana je konzulicom RH u Limi s nadležnošću na području Perua.
Ponovno otvaranje konzulata u Limi i nakon dva mjeseca rada koristi članovima hrvatske zajednice te njihovu povezivanju s Hrvatskom. Tijekom protekle tri godine Hrvati su surađivali s hrvatskim klubom Dubrovnik i župom koju vodi mons. Drago Balvanović, a nedavno je njihove zadatke preuzela počasna konzulica Kuljevan.
– Konzulat je potreban kako bi hrvatska zajednica iz Perua mogla imati vezu s Hrvatskom. Mnogi ljudi koji dolaze u konzulat prvenstveno traže informacije o potrebnim dokumentima za državljanstvo ili putovnicu te trebaju nekoga tko će ih savjetovati. Od sada se mogu obratiti izravno meni, a ja ću ih savjetovati. Pogotovo kada se radi o spomenutim dokumentima jer moraju ići izravno u Veleposlanstvo u Čile – ispričala je konzulica Kuljevan.
Hrvati se u Peruu okupljaju u crkvenim župama jer ih one povezuju oko zajedničkih interesa i postaju mjesta za druženje. Uz župne zajednice Hrvati se okupljaju i u dva kluba, Hrvatskom klubu Dubrovnik koji se nalazi u četvrti Jesús María i klubu Jadran, koji se nalazi u četvrti Santa Clara, nedaleko od Lime. Konzulica Kuljevan smatra kako je potrebno bolje organizirati hrvatske zajednice te ističe kako će u budućnosti biti još aktivnija među Hrvatima u Peruu.
Konzulica je prošle godine započela istraživanje svojega podrijetla i uspjela saznati kako u Peruu ima 400 osoba, potomaka Hrvata, koji se prezivaju Kuljevan.
– U zadnje vrijeme proučavam dvije knjige o doseljeništvu i uspjela sam nabrojiti 995 hrvatskih prezimena. To su prezimena Hrvata koji su došli u 19. stoljeću, a neki od njih kasnije u 20. stoljeću. Ako ima 995 hrvatskih prezimena, recimo da se svaki umnoži sa 100, trebalo bi biti 99.500 Hrvata. Ali to je teško reći jer nema zapisa jesu li napustili Peru ili ne – dodaje Kuljevan.
Istaknula je kako je istražujući svoje podrijetlo otkrila da njena obitelj potječe s Pelješca, iz mjesta koje se danas zove Mokalo. Konzulica je to primijetila na općinskome zemljovidu na kojemu još uvijek postoji geografsko područje s nazivom Kuljevan, a datira iz 1400. godine.
– Za mene je bio nevjerojatan osjećaj otkriti sve te informacije, posebice zato što sam prošle godine imala priliku biti u tome mjestu te zamisliti što su su moji preci osjećali, prolazili i zašto su morali odseliti. Ondje imam mnogo rodbine s očeve, ali i majčine strane. Imam rodbinu također svuda po svijetu – ispričala je konzulica i dodala kako Hrvatska ima posebno mjesto u njezinu životu.
Ana Maria Kuljevan jedna je od najcjenjenijih i najaktivnijih članova hrvatske zajednice u Limi. U prosincu prošle godine u Limi je organizirala druženje 272 članova obitelji Kuljevan iz cijeloga svijeta, ali ponajviše iz Perua u kojemu živi najveći broj ljudi koji nose to prezime. Prvi od članova obitelji koji je 1867. iselio u Peru bio je Ivo Kuljevan Rombaldi, hrvatski i peruanski dobročinitelj. Sljedeće druženje Kuljevana najavljeno je za 2019. godinu na otoku Lopudu gdje je i započela njihova obiteljska priča.
– Svako malo imam potrebu posjetiti Hrvatsku zbog emocija koje me za nju vežu. I moj otac i moja majka, oboje su odande. Moja majka iz Dubrovnika, a otac s otoka Lopuda. Ondje je dio moje obitelji i njegujem veze koje ne želim prekinuti. S vremena na vrijeme vratim se u Hrvatsku jer želim da i moja djeca osjete tu poveznicu i da je nose u srcu – zaključila je Kuljevan dodajući kako sve više mladih Hrvata iz Perua dolazi u Hrvatsku.
– Postoje mnogi Hrvati pa i Peruanci, koji s puno emocija pitaju što se može posjetiti u Hrvatskoj. Ima mnogo mladih ljudi koji bi također željeli studirati u Hrvatskoj. Koliko mi je poznato nekoliko njih dobilo je stipendiju i sada pohađaju tečaj hrvatskog jezika u Zagrebu. Imam informaciju da ljudi iz hrvatskoga Ministarstva obrazovanja dolaze u Peru kako bi o tome razgovarali s mladima – dodala je.
(Klara Špančić/Glas Hrvatske)