Nakon zajedničkog ručka s biskupima, svećenicima i ostalim uzvanicima, kardinal se sastao sa svećenicima karaševskim Hrvatima koji djeluju u biskupiji Temišvar
U povodu 350. obljetnice najstarijeg pisanog spomena čudotvorne slike Blažene Djevice Marije u jednom od najpoznatijih Gospinih svetišta u Rumunjskoj Marija Radna u biskupiji Temišvar, na blagdan Gospe od brda Karmela, 16. srpnja, vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić slavio je svečanu euharistiju u papinskoj bazilici Marije Majke milosti. Koncelebrirali su temišvarski biskup Martin Roos i novoimenovani biskup Jozsef-CsabaPal, predsjednik Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda zrenjaninski biskup Ladislav Nemet te oko 40 svećenika Temišvarske biskupije.
Riječi pozdrava i dobrodošlice svima uputio je biskup Roos koji je zahvalio kardinalu Puljiću na dolasku. Među hodočasnicima, koji su ispunili baziliku, bio je i velik broj karaševskih Hrvata. Riječ je o Hrvatima koji su zovu po naselju Karaševo koje je i danas najveće hrvatsko mjesto u Rumunjskoj. Hrvati su u Rumunjsku stigli oko 1393. godine, najvjerojatnije iz Kreševa u Bosni i Hercegovini, a danas u toj zemlji živi oko 8.000 karaševskih Hrvata u župama Lupak, Klokotić i Karaševo.
Kardinal Puljić u propovijedi se prisjetio svoga pohoda ovom svetištu 2009. godine te kazao da nosi divna sjećanja.
„Molimo za svakog čovjeka, za svaku obitelj i za ovu zemlju Rumunjsku u kojoj žive različiti narodi: Rumunji, Nijemci, Mađari, kao i moji Hrvati i drugi. Neka ta različitost, nacionalna i kulturna, bude bogatstvo izgrađivanja ove zemlje i u njoj napretka i mira. Marijo Radna, moli za nas”, rekao je kardinal Puljić u propovijedi.
Gospino svetište Marija Radna je jedno od najvećih i najpoznatijih svetišta u Rumunjskoj. Riječ „Radna” dolazi od riječi „ruda” jer su u okolici svetišta nekada bili rudnici metala. Bosanski franjevci su tu došli u 15. stoljeću i godine 1520. sagradili kapelicu, koja je 1695. potpuno izgorjela, jedino je Gospina slika ostala neoštećena. Od tada su počela hodočašća. Današnja crkva posvećena je 1767. godine, a pored nje se nalazi napušteni franjevački samostan. Hrvati svake godine dolaze na hodočašće u Maria Radna, koje se nalazi 137 km udaljeno od njihovih domova. Redovito se hodočasti pješačeći tri dana, a noću se prespava u nekom selu, najčešće pravoslavnom.
Nakon zajedničkog ručka s biskupima, svećenicima i ostalim uzvanicima, kardinal se sastao sa svećenicima karaševskim Hrvatima koji djeluju u biskupiji Temišvar. U opuštenom razgovoru kardinal im je je prenio aktualnosti iz života Crkve u BiH te stanju Hrvata u BiH. Ohrabrio ih je u njihovom pastoralnom djelovanju i svećeničkom životu. Potaknuo ih je na vjerno čuvanje svoga identiteta, ali im je također naglasio važnost integracije u život Crkve u Rumunjskoj. (IKA)