Na vječni počinak ispraćen je ovih dana Stipe Bilandžić, istaknuti hrvatski politički emigrant s višedesetljetnom njemačkom adresom za vrijeme komunizma
U Zagrebu je ovih dana, točnije 19. veljače, u 84. godini preminuo Stipe Bilandžić, istaknuti hrvatski politički emigrant i dugogodišnji borac za Hrvatsku iz druge polovice 20. stoljeća tijekom komunizma. Nakon ispraćaja u Zagrebu, 24. veljače, pokopan je 25. veljače na gradskom groblju u Zadru, dok je misa zadušnica služena u crkvi Gospe Loretske u Arbanasima u nazočnosti brojne obitelji i građana.
Stjepan Bilandžić je rođen 1938. godine na području općine Glamoč u BiH, čija obitelj u njegovu djetinjstvu seli u potrazi za boljim životom u Slavoniju (Republika Hrvatska). Za olovnih vremena, kao dvadesetjednogodišnji mladić Bilandžić iz Slavonije emigrira na Zapad u potrazi za kruhom i slobodom, gdje se godine 1959. pridružuje u Njemačkoj bratu Ivanu koji je dobio azil u Kölnu godinu dana ranije. Živjeli su skromno u Kölnu, gdje je Stipe radio kao socijalni radnik u jednoj njemačkoj ustanovi. Bio je oženjen i ima dvije kćeri.
Godine 1962., Bilandžić je sudjelovao u napadu na jugoslavensku trgovačku misiju u Mehlemu kod Bonna. Odgovornost za napad preuzela je kontroverzna, po nekima od zloglasne jugoslavenske tajne službe i kontrolirana organizacija Hrvatsko križarsko bratstvo (HKB). Iskusivši i osobno teror jugoslavenske komunističke tajne službe Udbe nad nedužnim hrvatskim radništvom na tzv. privremenom radu u Njemačkoj i sam odlučno poseže za radikalnijim političkim akcijama u cilju međunarodnoga rješenja tzv. hrvatskog pitanja u bivšoj socijalističkoj federaciji SFRJ. Sredinom sedamdesetih, 1974. godine Bilandžić postaje jedan od vodećih ljudi Hrvatskog narodnog otpora.
Jugoslavenska tajna služba, poznata po akronimu UDB-a, prvi je atentat na Bilandžića izvršila dok je bio na svom radnom mjestu 1975. godine. Međutim, atentator je umjesto Bilandžića ranio njegovog radnog kolegu, knjigovođu koji je Nijemac. Nijemci su izvršitelja atentata izručili Jugoslaviji. Drugi je atentat izvršen 1977. godine, i taj put je Bilandžić bio na radnom mjestu. Radi zaštite radnih kolega, Bilandžić je dobio otkaz. Njemačke vlasti su ga do pada Berlinskoga zida tj. 1989.godine lišile gotovo svih građanskih prava, pa čak i prava na „neaktivno političko djelovanje”, o čemu je i osobno svjedočio u nizu dokumentarnih filmova Hrvatske radio televizije, koji rekonstruiraju izazove hrvatske političke emigracije najšireg spektra u borbi za emancipaciju i slobodu hrvatskoga naroda u unitarnoj komunističkoj Jugoslaviji. Bilandžić je do obnove hrvatske državnosti živio u Kölnu. Posljednjih godina je bio bolestan i živio je u Zagrebu gdje je i umro.
Priredila: V. K., prema izvoru: Fenix-magazin/ I. Lozo
Foto: Stipe Bilandžić (Glamoč, BiH, 1938. – Zagreb, 2022.) / Foto: Fenix (D. Bilandžić)