Knjiga je, ističe nakladnik, svojevrsna kruna autorova razmatranja ovoga problema posljednjih desetljeća. Potraga za odabirom narječja razumljiva pripadnicima jezične zajednice na širem prostoru i visoka razina njegova kultiviranja stvorili su pretpostavke za sav budući hrvatski jezični razvoj
Knjigu akademika Stjepana Damjanovića “U potrazi za književnim jezikom – Iz povijesti hrvatskoga jezika i filologije” objavila je Hrvatska sveučilišna naklada (HSN). Knjiga “U potrazi za književnim jezikom” podijeljena je u tri dijela. U prvom dijelu nekoliko je rasprava o jeziku prve hrvatske tiskane knjige – Misala po zakonu rimskoga dvora iz 1483. i nekoliko priloga o istraživačima najstarije hrvatske glagoljične baštine – Bogoviću, Japundžiću te rasprava o prenošenju Baščanske ploče s Krka u Zagreb.
Drugi dio knjige posvećen je glagoljaškoj tradiciji koju su ostvarili hrvatski protestanti, u kojem Damjanović upozorava na jezične osobitosti pojedinih hrvatskih protestantskih knjiga i nudi svoj pogled na ukupnost protestantskih jezičnih smjeranja. Treći dio knjige posvećen je problemima nastanka hrvatskoga modernoga jezičnog standarda.
Knjiga je, ističe nakladnik, svojevrsna kruna autorova razmatranja ovoga problema posljednjih desetljeća. Potraga za odabirom narječja razumljiva pripadnicima jezične zajednice na širem prostoru i visoka razina njegova kultiviranja stvorili su pretpostavke za sav budući hrvatski jezični razvoj.
Nakladnik napominje kako su sve rasprave u knjizi povezane istim autorovim jezikoslovnim pristupom, koji je sad manje sad više obogaćen i filološkim, pa i historiografskim spoznajama. No jezik je, kako navodi, uvijek u prvom planu, kao svojevrsno srcište kroz koje prolaze različite društvene silnice.
Nakladnik naglašava kako Damjanović stalno pokušava ustanoviti elemente sustavnosti u jeziku starih tekstova, a onda, ako ih ima, i preklapanja elemenata iz različitih sustava.
Akademik Stjepan Damjanović rođen je 1946. u Strizivojni. Bio je od 1986. do 2017. godine redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na Katedri za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo. Bio je i lektor te gost predavač na sveučilištima u Bochumu, Grazu, Mostaru i Pragu. Bio je predsjednik Matice hrvatske od 2014. do 2018. godine. Autor je više knjiga, među kojima i knjige “Hrvatska pisana kultura”. (Hina)