Autori izložbe su dr. sc. Nina Nola, znanstvenica iz Aucklanda i Anthony Batistich, Amelijin sin
U prostorijama Hrvatske matice iseljenika 16. rujna održan je poseban događaj posvećen životu i stvaralaštvu novozelandske književnice hrvatskog podrijetla, Amelije Batistich (1915. – 2004.). Pod nazivom “Pogledaj što radimo za tebe!” objedinjeno je predavanje, izložba i video projekcija u organizaciji Hrvatske matice iseljenika, a u suradnji s Odjelom za međunarodnu suradnju i iseljeništvo Matice hrvatske.
Program je vodila Lucija Starčević, rukovoditeljica Odjela za kulturu HMI-ja, a sve nazočne je u ime domaćina pozdravio dr. sc. Ivan Tepeš, zamjenik ravnatelja HMI-ja. Nikola Jelinčić, bivši ravnatelj Hrvatske matice iseljenika i dugogodišnji počasni konzul Novog Zelanda u RH prisjetio se osobnih susreta s Amelijom Batistich, podsjećajući kako je roman Pjevaj, vilo, u planini preveden i objavljen u izdanju Matice iseljenika Hrvatske 1981. godine. Ispred Odjela za međunarodnu suradnju i iseljeništvo Matice hrvatske nazočne je pozdravila dr. Tuga Tarle, idejna začetnica projekta.
Ovom zanimljivom kulturnom događaju nazočili su: Zdravka Bušić, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za Hrvate izvan RH, Marijana Šarolić Robić, počasna konzulica Novog Zelanda u Hrvatskoj, prof. Luka Budak, donedavni ravnatelj Centra hrvatskih studija Sveučilišta Macquarie u Australiji, Vinko Grubišić, profesor emeritus kanadskog Sveučilišta Waterloo te brojni drugi pojedinci iz kulturnog i javnog života.
„Moj život je ovdje ali moja duša ja tamo“
Amelija Batistich
Dr. sc. Nina Nola, autorica izložbe je na samom početku popratnog predavanja o životu i radu Amelije Batistich naglasila kako je izložba nastala zahvaljujući jedinstvenom odnosu koji je imala s Amelijom Batistich tijekom posljednjeg desetljeća njezina života do njezine smrti, kao i velikodušno poklonjenom vremenu, brizi i predanosti njezina sina Anthonyja Batisticha, koji se suautor izložbe. Dr. Nola je znanstvenica iz Aucklanda hrvatskog podrijetla, doktorirala je na Sveučilištu u Aucklandu istražujući multikulturalnu književnost, a njen rad vezan uz Ameliju Batistich čini važan doprinos razumijevanju kulturnih i migracijskih procesa.
Amelija Batistich rođena je u Dargavilleu na Novom Zelandu, u obitelji Johna Barbaricha i Milke Matutinovich, doseljenika iz Zaostroga. Obitelj se preselila u Auckland kada je Amelija imala 11 godina. Otac joj je tamo radio u kamenolomu s dalmatinskim klesarima, pa je ponovno bila okružena Dalmatincima. Njeno književno stvaralaštvo fokusirano je na sudbine hrvatskih doseljenika u multikulturalnom okruženju Novog Zelanda. Inspirirana osobnim iskustvima, Batistich je kroz priče i romane, poput “Pjevaj Vilo u Planini” i zbirke priča “An Olive Tree in Dalmatia”, prikazala socijalne i psihološke izazove prilagodbe u novoj sredini.
U svom fascinantnom radu, Batistich je analizirala duboki proces asimilacije, ističući kako je prilagodba doseljenika trajala cijeli život, ali se nikada potpuno nije ostvarila. Njene priče, obogaćene autobiografskim elementima, posebno su usmjerene na prikaz ženskih sudbina, poput žena koje su se suočavale s izazovima udaje u nepoznatom svijetu, čekajući bolji život ili povratak voljenih iz dalekih krajeva. Posebno su dojmljivi prikazi Dalmatinki koje su, u nemogućnosti da se prilagode novom svijetu, ostajale u čežnji za rodnim krajem. (A dalmatian Woman – Dalmatinka, The Letter from New Zealand – Pismo iz Novog Zelanda)
Njene pripovijetke često prikazuju i multikulturne susrete, gdje se postavlja pitanje mogućnosti komunikacije i razumijevanja među različitim kulturama. (The Road back – Put natrag).
Amelija Batistich dobila je brojna priznanja za svoj književni rad, uključujući Kraljičinu medalju za služenje zajednici 1997. godine, a njen roman “Pjevaj Vilo u Planini” osvojio je prvu nagradu na međunarodnom natječaju za migrante 1981. godine.
Njena djela nisu samo književni zapis o prošlim vremenima, već je prožeto humanizmom, toplinom i snažnom željom za povezivanjem dviju kultura – one iz koje potječe i one u kojoj je provela život.
