Osim što će se digitalizacijom povijesna kulturna građa zaštititi od propadanja, bit će dostupna cijelome svijetu, ističe Katarina Čeliković. Ipak, nije riječ samo o pukom postavljanju na internetske stranice, jer će za svaki postavljeni članak biti poznat autor, koji je i odgovoran za sadržaj.
Kulturna baština Hrvata u Srbiji, pisana i materijalna, postat će dijelom digitalnog svijeta, putem projekta Europske unije kojim se omogućuje njezina digitalizacija i postavljanje na poseban internetski portal www.serbianforum.org. Na ovaj se način, u realizaciji Nacionalnog centra za digitalizaciju, kulturna baština svih nacionalnih zajednica u našoj zemlji, pa i hrvatske, uvrštava u svjetsku baštinu i otvara prema svima u svijetu.
U povodu uvrštavanja baštine nacionalnih zajednica u ovaj projekt, 21. svibnja 2013. godine u Domu Mađara u Subotici održan je sastanak kojem osim predstavnika drugih nacionalnih zajednica, sudjelovali menadžerica kulturnih aktivnosti u Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata Katarina Čeliković i predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća dr. Slaven Bačić.
Svaki dokument na forumu je zaštićen po posebnoj pravnoj regulativi, a postoji i kulturološko prevođenje, za razliku od Googleovog ili Wikipedijinog prevođenja ili njima sličnih mehanizama.
Nakon što se potpiše ugovor o suradnji, bit će potrebno odabrati desetak prioritetnih subjekata za digitalizaciju, što će biti početak predstavljanja hrvatske kulturne baštine na ovome objedinjenom forumu. Projekt financira i koordinira Europska komisija, središte mu je u Matematičkom institutu Srbije, a sve provodi Nacionalni centar za digitalizaciju.
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata već ima radnu verziju strategije za digitalizaciju naše baštine uz pomoć koje će se ova ustanova pripremiti za ovaj veliki korak, kaže Katarina Čeliković. Projekt digitalizacije i predstavljanja naše nacionalne baštine na ovome forumu obuhvaćao bi u početku i besplatnu edukaciju naših volontera koji bi pripremali sadržaje. Svaka država u Europi potpisuje ugovor o suradnji, koji je Srbija već potpisala, i naša zemlja treba dati dva doktoranda koji će pola radnog vremena raditi na obuci volontera, ali trebaju i omogućiti skeniranje naše baštine. To će se raditi putem 2D ili 3D skenera koji su i pokretni. Ova se oprema tijekom projekta može dobro iskoristiti za digitalizaciju što većeg broja primjeraka, što književnih i literarnih djela, što fizičkih artefakata poput kipova, otkriva Katarina Čeliković. (ZKVH)
Tekst: Siniša Jurić