Frok Zefiq, inače svećenik Đakovačko – osječke nadbiskupije, imenovan je dušobrižnikom Hrvatske katoličke zajednice u Luxembourgu, a službeno uvođenje bit će u svibnju. Kao župnik je godinu dana djelovao u župi Svetog Jakova apostola u Gorjanima, a prije toga u župi Svetog Josipa u Josipovcu kod Osijeka
Hrvati koji žive i rade u Luxembourgu ovih dana ponovno su, nakon nešto više od godine dana, dobili svoga stalnog svećenika – velečasnog Froka Zefiqa, inače svećenika Đakovačko – osječke nadbiskupije. On je dekretom od 5. travnja imenovan dušobrižnikom Hrvatske katoličke zajednice u Luxembourgu, a službeno uvođenje bit će u svibnju. Kao župnik je godinu dana djelovao u župi Svetog Jakova apostola u Gorjanima, a prije toga u župi Svetog Josipa u Josipovcu kod Osijeka.
Problem je bio naći novog stalnog svećenika koji će biti u Luksemburgu nakon smrti vlč. Franje Djurića 16. ožujka prošle godine. On je bio svećenik Skopsko – prizrenske biskupije, a u hrvatskoj inozemnoj pastvi djelovao je od 1993. godine kada je utemeljena hrvatska katolička misija u Luksemburgu. Vodio ju je od samoga početka pa sve do svoje smrti. Inače, za vrijeme vlč. Franje misa je slavljena prijepodne u 10.30 sati.
Dok se nije pronašao stalni svećenik, svaki drugi tjedan iz njemačkog Saarbrückena dolazio je voditelj tamošnje Hrvatske katoličke misije salezijanac Pater Sebastijan Marković SDB koji je s Hrvatima slavio misu u 17 sati u crkvi u Beggenu.
Luksemburg je država s gotovo 540 tisuća stanovnika iz 174 zemalja svijeta čime je strancima zajamčeno multikulturalno, uključivo društvo. U Luksemburgu postoji i Hrvatsko društvo, a prema podacima Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija tamo se nalazi oko 2.000 Hrvata. No u Hrvatskom društvu smatraju kako taj podatak ne odgovara činjeničnom stanju, odnosno kako je broj Hrvata u Luksemburgu puno manji. Prema Statecu, luksemburškom zavodu za statistiku, kao Hrvati su se deklarira resvega 493 osobe. Prema Adresaru Hrvata izvan Republike Hrvatske u Luksemburg je od prije početka I. svjetskog rata do 1995. emigriralo oko 1.200 Hrvata, a zadnjih godina za institucije je počelo raditi dvjestotinjak pa kada se tom broju dodaju obitelji, dolazi se do ukupnog broja od okvirno 1.500 Hrvata.
(Fenix Magazin)