Gošća tribine je spisateljica, novinarka, urednica i fotografkinja Branka Primorac. Na tribini će se govoriti o njezinoj spisateljskoj karijeri, radu u novinarstvu, bavljenju fotografijom, prijevodima njezinih knjiga, dječjoj književnosti, povezanosti sa Španjolskom, boravcima u Milanu i Londonu, putovanju u Meksiko, nagradama, priznanjima i dr.
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu održat će u srijedu, 10. listopada 2018. godine u 12 sati, u sklopu Zbirke inozemne Croatice, dvadeset devetu iz ciklusa tribina na temu inozemne Croatice. Voditeljica tribine je dr. sc. Željka Lovrenčić.
Gošća je spisateljica, novinarka, urednica i fotografkinja Branka Primorac. Na tribini će se govoriti o njezinoj spisateljskoj karijeri, radu u novinarstvu, bavljenju fotografijom, prijevodima njezinih knjiga, dječjoj književnosti, povezanosti sa Španjolskom, boravcima u Milanu i Londonu, putovanju u Meksiko, nagradama, priznanjima i dr.
Branka Primorac hrvatska je spisateljica, novinarka, urednica i fotografkinja. Školovala se u Zagrebu, u svojem rodnom gradu. Kao studentica boravila je duže vrijeme u Milanu i Londonu, gdje je pohađala Cambridge School za engleski jezik. Studirala je i diplomirala na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, gdje je završila i jednogodišnju novinarsku školu CINK – Centar za izobrazbu novinarskih kadrova. Cijeli radni vijek provela je kao novinarka i urednica u zagrebačkome dnevniku Večernji list, ali je pisala i za druge novine. Uređivala je nekoliko rubrika, ali najdulje razdoblje subotnji Večernjakov prilog Revija, koji je prethodnik današnjega Obzora, poznati Večernjakov književni Natječaj za kratku priču, potom rubriku kulture te Večernjakovu biblioteku najboljih hrvatskih romana 20. stoljeća u suradnji sa Seidom Serdarevićem. Godine 1992. objavljen joj je prvi roman za djecu Mama, pazi pas!, a nekoliko mjeseci poslije i njezin najpopularniji roman Maturalac, koji je 2018. godine doživio svoje prvo inozemno izdanje na španjolskome jeziku. To je djelo 1993. godine osvojilo književnu nagradu Mato Lovrak za najbolji roman za mladež. Roman Maturalac uvršten je u popis lektire za sedmi razred osnovne škole, kao i roman Ljubavni slučaj mačka Joje za peti razred. Romanom Zvonka Zmaj i Tri kavalira koji je osvojio književnu nagradu Anto Gardaš za 2012. svrstana je na Časnu listu IBBY-ja za 2014. godinu te je pozivom organizatora otišla na Svjetski kongres IBBY-ja u Meksiko. Godine 2017. za roman Moj brat živi u kompjutoru dobila je dvije nagrade – nagradu SFERA te drugi put nagradu Mato Lovrak za najbolji roman za djecu objavljen 2016. godine. Moj brat živi u kompjutoru već ima drugo izdanje, što je uvijek veliki doživljaj za pisca, posebno zato što taj novi naslov nije lektirno djelo.
Piše priče, romane, priče za laku noć i dramske igre za radio, djecu, mlade te odrasle. Članica je Društva hrvatskih književnika, Hrvatskoga novinarskog društva i Društva pisaca za djecu i mlade. Pomak u književnosti za odrasle napravila je 2001. godine kada je objavila romansiranu biografiju Perešin, život i smrt za koju je dobila književno-publicističku nagradu Bili su prvi kad je trebalo za najbolje djelo 2001. o Domovinskome ratu. Dosad ima deset objavljenih naslova, a pisala je i kriminalističke priče pod pseudonimom Adela M. Fischer. Napisala je roman za odrasle Divlje godine 2010. godine o nasilju među mladima. U međuvremenu su joj za Hrvatski radio snimljene dvije radio-igre za djecu, i to Martino obećanje i Moj djed astronaut (vlastita dramatizacija), te nekoliko priča za laku noć. Trenutačno se bavi pisanjem kratkih proznih oblika koji svoje polazište imaju u novinarskome životu, ali i podužim romanom Glavni urednik.
Nekoliko priča uvršteno joj je u zajedničke zbirke poput 20 + 1 najbolja priča za ljeto Broda kulture, i to tri godine zaredom 2014., 2015. i 2016., te u nekim drugim izdanjima i časopisima, a dijelovi romana objavljeni su joj na Hrvatskome radiju. Roman Divlje godine dramatiziran je i bit će prikazan ove, odnosno 2018. godine. Bitno je istaknuti da se ove godine okušala i u pisanju slikovnice.
(NSK)