U Mostaru je predstavljeno oko 150 izlaganja, a više od 200 sudionika razgovaralo je o iseljeničkim i migracijskim temama
Drugi radni dan Hrvatskog iseljeničkog kongresa na Sveučilištu u Mostaru predstavio je trinaest panela na kojima je sudjelovalo oko osamdeset izlagača, znanstvenika i stručnjaka iz cijelog svijeta koji se bave iseljeničkim i migracijskim temama i očuvanjem hrvatskog nacionalnog identiteta. Na kongresu su još sudjelovali gospodarstvenici, umjetnici, stručnjaci svih generacija te iseljenici i povratnici u domovinu koji su predstavili svoj rad i iskustva.
Inače, na petom Hrvatskom iseljeničkom kongresu, koji se na Sveučilištu u Mostaru održava od 30. lipnja do 3. srpnja pod geslom “Izazovi i perspektive zajedništva”, predstavljeno je oko 150 izlaganja, a više od 200 sudionika razgovaralo je o iseljeničkim i migracijskim temama.
„Ratovi i ratni tragovi“ naziv je panela kojim je započeo drugi radni dan Petog hrvatskog iseljeničkog kongresa na Sveučilištu u Mostaru, a moderirao ga je Hrvoje Mandić.
Ante Nazor uime Hrvatskog memorijalnog centra Domovinskog rata govorio je o politici Republike Hrvatske i predsjednika Franje Tuđmana prema Bosni i Hercegovini početkom 1990-ih. Saša Mrduljaš uime Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Split izlagao je rad na temu „Ključni cilj: opstojnost Hrvata u Bosni i Hercegovini“. Na panelu je sudjelovala i Anita Martinac iz Središta HSK za istraživanje posljedica totalitarizama u BiH koja je govorila o temi stradanja hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini tijekom Drugog svjetskog rata i u poraću. Dražen Barbarić sa Sveučilišta u Mostaru i Instituta za društvena istraživanja izlagao je o politici dostojanstva, strukturnom i kulturnom nasilju kao faktoru depopulacije Hrvata u Bosni i Hercegovini , a Velimir Veselinović sa Sveučilišta u Zagrebu predstavio je Hrvatsku stranku prava u Bosni i Hercegovini (1990. – 1999.).
Panel pod nazivom „Kultura sjećanja – identitetski i ekonomski aspekti“ moderirala je Sanja Seljan. Temu „Kružna kreativnost i očuvanje autentičnosti“ predstavili su Josipa Mijoč, Tihomil Matković i Ivana Jobst s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku.
Jasna Horvat, Josipa Mijoč i Ivana Plaščak s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku govorili su o ulozi kulturne jezgre u projektnim povezivanjima. Petar Elez uime Državnog arhiva u Vukovaru izlagao je o kulturno-znanstvenoj i odgojno-obrazovnoj djelatnosti Državnog arhiva u Vukovaru u kontekstu istraživanja suvremene povijesti Srijema. Tanja Trošelj Miočević iz Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva predstavila je rad o temi „Mirila – Jedinstven kulturni fenomen“.
Uime Udruge Hrvatski korijeni govorili su Andrej Steven Horvat i Vinko Hrkać.
O temi „Utjecaj iseljenika na hrvatsko društvo i javne politike“ na HIK-u su govorili Don Markušić, povratnik iz Australije, Marion Dužić, povratnik iz SAD-a, Katarina Matošević iz Australije, Luka Jurčević iz Australije i Karlo Starčević, povratnik iz Njemačke. Panel-raspravom moderirao je Don Markušić.
Siniša Kovačić moderirao je panelom „Komunikacijski modeli hrvatske inozemne pastve“. Jerko Valković s Hrvatskog katoličkog sveučilišta govorio je o Radio Vatikanu, mediju od posebnog značenja za Hrvate u inozemstvu. Fra Iko Skoko s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru predstavio je medije i Hrvatsku kustodiju sv. Obitelji za SAD i Kanadu. O hrvatskim crkvenim medijima u njemačkom govornom području govorio je Adolf Polegubić uime Žive zajednice.
Slavica Karačić s RTV Herceg-Bosnepredstavila je ulogu medija u BiH društvu, nepravedno zakonsko uređenje, nepostojanje javnog medijskog prostora na hrvatskom jeziku i primjer RTV HB te borbu za pozicioniranje i preživljavanje kroz sinergijski model.
O povijesnim osvrtima govorilo se na dva panela pod nazivom „Akcija Bugojno“ i „Udba“. Prvi panel moderirao je Marin Sopta, a sudjelovali su Bože Vukušić uime Udruge Hrvatski križni put zatim Ivica Lučić iz Hrvatskog instituta za povijest te Igor Omerza iz Slovenije. Na panelu kojeg je moderirao Bože Vukušić sudjelovali su Dražen Živić s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i Vinko Živić te Miroslav Akmadža s Hrvatskog instituta za povijest.
Wollfy Krašić s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu online je izlagao o represiji jugoslavenskog komunističkog režima nad Hrvatima Bosne i Hercegovine u Švedskoj, na primjeru Ivana Dragičevića.
Sanja Vulić s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu moderirala je panelom pod nazivom „Sveučilišna nastava, studenti i hrvatska dijaspora“, u okviru kojega je, s Lidijom Bogović s istoimenog fakulteta govorila o potrebama nastavnika hrvatskog jezika u hrvatskim autohtonim zajednicama u dijaspori. Natalia Stagl-Škaro sa Sveučilišta u Dubrovniku izlagala je rad o temi „Što će nam stranac predavati u Dubrovniku? Hrvatski obrazovni sustav iz druge perspektive…“
Gordana Laco s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu istaknula je važnost poticanja zanimanja studenata za hrvatsku iseljeničku književnost, dok je Borna Mažar s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorila o identitetu i migracijskim perspektivama Hrvata iz BiH u Zagrebu.
Sanja Seljan s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Ivan Šimek (Kearney – Global Management Consulting, Chicago), Marko Odak s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru) te Ivan Dunđer s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predstavili su izazove i mogućnosti online komunikacije u višejezičnom okruženju. Lucijana Boban govorila je o Sveučilištu u Mostaru kao jedinoj javnoj visokoobrazovnoj instituciji u Bosni i Hercegovini.
Povijesni osvrti i osobne priče bili su tema panela kojim je moderirala Rozalija Bregović Pračić.
Ivana Hebrang Grgić govorila je uime Marijane Borić s Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti o Mati Ujeviću. Jure Krišto iz Zagreba govorio je o korespondenciji fra Dominika Mandića i fra Davida Zrne o politici, dok je Zdenka Weber, hrvatska muzikologinja i diplomatkinja predstavila temu pod nazivom „Skladateljska sudbina između Hrvatske i Bosne i Hercegovine: Josip Magdić (1937. – 2020.)“
„Uloga medija u povezivanju domovine i iseljeništva“ naziv je panela kojim je moderirala Ivana Rora. Na panelu su sudjelovali Ruža Studer Babić uime portala Moja domovina, Anto Pranjkić s Hrvatske radiotelevizije (SO Program za Hrvate izvan RH) te Vlado Glavaš, bivši urednik i voditelj Radio sata Slobodna Hrvatska iz Chicaga.
Vlatka Lemić moderirala je panelom „Hrvatska kulturna baština u privatnim zbirkama“ na kojem je sudjelovao Mislav Rubić s temom „Udruge u Republici Hrvatskoj koje okupljaju vlasnike privatnih zbirki u domovini i iseljeništvu“. Tamara Štefanac i Vlatka Lemić (ICARUS Hrvatska) govorile su o arhivi u kontekstu iseljeništva „Međunarodni projekt ‘Arhivi i tragovi migracija’“.
Irena Miholić s Instituta za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba izlagala je na temu „Referentni centar za nematerijalnu kulturu – njegovanje, umrežavanje i diseminacija“, dok je u online formatu Zoran Delibašić predstavio kulturno blago Jadranskoga mora.
Željko Pračić ispred Inicijative za očuvanje hrvatske zrakoplovne baštine izlagao je o očuvanju hrvatske zrakoplovne baštine s osvrtom
Jedan od panela Hrvatskog iseljeničkog kongresa bio je o demografskim izazovima kojim je moderirala Rebeka Mesarić Žabčić.
Dražen Živić s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar govorio je o demografskim perspektivama revitalizacije stanovništva Republike Hrvatske. Mislav Rubić uime Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade RH predstavio je demografske procese u Republici Hrvatskoj . Domagoj Šutalo uime Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade RH govorio je o studentima Sveučilišta u Mostaru u migracijskim kretanjima.
Temu pod nazivom „Demografski opstanak Hrvata u Bosni i Hercegovini – stvarnost ili utopija?“ predstavila je Ana Marija Jasak s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.
Rebeka Mesarić Žabčić s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar pisala je i predstavila rad o demografskim značajkama Hrvata Bosne i Hercegovine kazavši kako se u radu govori o demografskim značajkama hrvatskog naroda na teritoriju današnje Bosne i Hercegovine u okvirima postojećih granica.
„Jezik – identitet – komunikacija“ naziv je panela kojim su moderirale Zdenka Weber i Sanja Vulić.
Predstavnik Hrvatskog svjetskog kongresa, SAD govorio je o hrvatskom kulturnom identitetu i temelju nacionalne svijesti hrvatskih zajednica u dijaspori.
Ivona Baković s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru govorila je o hrvatskom jeziku u BiH između zakonske odredbe i stvarne uporabe. U radu se govori o ustavno-pravnome statusu hrvatskoga jezik u BiH i njegovu stvarnom položaju u javnoj komunikaciji.
Na panelu su još sudjelovali Krešimir Bušić i Marina Perić Kaselj s Instituta za migracije i narodnosti, a govorili su o mogućnostima unapređenja primarnog obrazovanja Hrvata izvan Republike Hrvatske na primjeru hrvatskih zajednica u Vojvodini i BiH.
Nada Pomper iz Njemačke predstavila je hrvatsku književnost na svjetskoj top listi, dok su Matijas Baković i Katica Jurčević s Instituta za migracije i narodnosti govorile o poznavanju povijesnih pisama učenika srednjih škola.
Tomislav Volarić sa Sveučilišta u Mostaru nazočnima na panelu govorio je o digitalnom identitetu Hrvata u BiH.
Elizabeta Mađarević moderirala je panelom „Iseljenici – protagonisti vremena“. Ivan Hrstić s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u online formatu je govorio o rasnoj diskriminaciji hrvatskih iseljenika u Australiji i Novom Zelandu tijekom prve polovice 20. stoljeća.
Stjepan Šulek, novinar, diplomat i politički djelatnik predstavio je esej o prisutnosti njemačkih, austrijskih i drugih novinara, publicista, povjesničara i političara u slomu Jugoslavije.
Na panelu je sudjelovao i Marin Sopta uime Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva koji je govorio o Hrvatskom islamskom centru u Torontu, Kanada.
Posljednji panel u radnom dijelu Hrvatskog iseljeničkog kongresa održan je pod nazivom „Laičke udruge i zajednice kao most između Hrvata u domovini i iseljeništvu. Panelom je moderirao Ivić Pašalić, a predstavljene su Zaklade Rhema te laičkih udruga i zajednica u RH. Na panelu je sudjelovao Alan Hržica uime Molitvene zajednice Srce Isusovo, a program je pratio molitveno-glazbeni dio uz duhovni nagovor.
Tekst i foto https://www.sum.ba/
