Zanimljiva autobiografska proza našeg Kanađanina Dušana Bezića A Boy From Šolta sastoji se od 22 tematske cjeline koje kronološkim redom prate autorove životne etape, borbu za rješenje hrvatskog pitanja i sudjelovanje kanadskih Hrvata u Domovinskome ratu
Knjiga memoara Dušana Bezića pod naslovom A Boy From Šolta s podnaslovom My Croatian and Canadian Memoris ovih je dana objavljena na engleskom jeziku. Autor, ugledni hrvatski poduzetnik iz Kanade, Dušan Bezić u knjizi se pokazao kao neumorni kroničar i odličan organizator svih važnijih političkih, kulturnih i društvenih događaja u kanadsko-hrvatskoj zajednici druge polovice dvadesetoga stoljeća – s dirljivim reminiscencijama o rodnoj Šolti i domovini Hrvatskoj, iz koje odlazi sprva u izbjeglištvo, a kasnije u emigraciju. Knjigu je s hrvatskoga preveo naš Kanađanin s torontskom adresom Vladimir Bubrin, književnoj javnosti poznat kao laureat prošlogodišnjeg Davidiasa, nagrade za najbolji prijevod hrvatske književnosti, koju dijeli s dr. sc. Vinkom Grubišićem za antologije Croatian Renaissance Poetry i Croatian Renaissance Plays objavljenu u njujorškom časopisu Journal of Croatian Studies. Izdavač knjige je ICR d.o.o. iz Rijeke, a glavni urednik Milan Zagorac. Knjiga Dušana Bezlića A Boy From Šolta, čiji je izvornik objavljen 2011. kod istog izdavač pod naslovom Šoltanin na tankon ledu, sastoji se od 22 tematske cjeline koje kronološkim redom prate autorove životne etape. Predgovor je pisao ugledni znanstvenik i direktor Laboratorija za istraživanje matičnih stanica prestižne klinike Mayo iz SAD-a dr. sc. Stanimir Vuk Pavlović, dok pogovor potpisuje znameniti hrvatski filolog i sveučilišni profesor emeritus kanadskoga Sveučilišta Waterloo dr. Vinko Grubišić.
Autobiografska knjiga prati Bezićev životni put koji započinje na Dušni dan u Grohotama na otoku Šolti 1925. Školovao se taj poliglot u Splitu, Dubrovniku i Jeruzalemu, gdje je diplomirao filozofiju. Nakon ratnih dana i izbjegličke drame, od 28. 12. 1943. do 1950. godine živi u logorima Italije i sjeverne Afrike, kada odseljava u Toronto. Otac je dvoje djece olimpijaca, Sandre i Vala, koja su u Kanadi postala svjetske sportske zvijezde u umjetničkom klizanju na ledu. Predanost radu Dušana Bezića je fascinantna, bez obzira o kakvoj se vrsti posla radi. Od 1950. do 1952. radi kao nekvalificirani radnik u tvornici, svjedoči spisatelj u svojoj autobiografiji. Prodajom nekretnina počinje se baviti 1952.godine. Pet godina kasnije otvara građevinsko poduzeće Bezić Developments Limited , u kojem je bio aktivan sve do lipnja 2010. Odonda perspektivnu obiteljsku tvrtku prepušta samostalnom upravljanju sinu Valu, bivšem sportskom reprezentativcu Kanade a danas nagrađivanom poduzetniku.
Uz niz zapaženih i životno važnih projekata Hrvatske zajednice u Kanadi, Dušan Bezić je jedan od osnivača Hrvatske kreditne zadruge. Član je utemeljiteljske skupine za Katedru hrvatskog jezika na kanadskome Sveučilištu Waterloo. Od dolaska na sjevernoamerički kontinent 1950. godine Bezić je član Hrvatske bratske zajednice, te potom Alme Matris Croaticae Alumni, kao i Kanadsko-hrvatske trgovačke komore. Za predsjednika Hrvatskog nacionalnog fonda za Kanadu izabran je godine 1991. Značajno je pomagao osobnim zalaganjem i obilnim materijalnim te novčanim donacijama Hrvatski katolički centar Norval, ali i druge akcije brojnih hrvatskih katoličkih župa u Kanadi, te hrvatskih katoličkih škola i kulturno-umjetničkih društava. Ukratko, Bezić sudjeluje u gotovo svim projektima hrvatske zajednice u Kanadi, a osobito je bio aktivan tijekom Domovinskoga rata u svekolikoj pomoći Hrvatskoj, od sanitetskog materijala do svih drugih oblika pomoći.
Ukazom prvoga predsjednika Republike Hrvatske dr. s. Franje Tuđmana imenovan prvim predstavnikom RH u Kanadi 1991. Na toj je službi od travnja 1991. do veljače 1994. radio bez ikakvog honorara.
Od angažmana u sportskim organizacijama izdvajamo da je Dušan Bezić bio tri godine (1975. – 1978.) upravni direktor nogometnog kluba Toronto Metros-Croatia, koji je osvojio prvenstvo SAD i Kanade godine 1976. Nastavivši nizati uspjehe klub je uveden u kanadsku Nogometnu kuću slavnih. Autor knjige tijekom zadnjih desetljeća bavio se širokom humanitarnom djelatnošću. Tak je od osnutka 2006. član Međunarodnog odbora Spoznaj sebe! Godine 1991. i 1998. primio je nagradu od američke humanitarne ustanove AmeriCares za humanitaran rad u Hrvatskoj. Autor Dušan Bezić nositelj je niza hrvatskih i kanadskih odlikovanja. Atraktivno dizajnirana knjiga sadrži velik broj fotografija i preslika dokumenata iz privatne pismohrane Bezićevih.
Memoarska proza se odlikuje akcijsko-pustolovnim stilom, kratkim i jezgrovitim rečenicama, pa se knjiga čita kao egzotično štivo svjetskoga putnika u čijem je srcu obitelj i domovina.
Najzaslužnije osobe iz SAD-a i Kanade za veliku humanitarnu pomoć Hrvatskoj tijekom Domovinskoga rata, uz sve pripadnike naše iseljeničke zajednice, prema Bezičevoj knjizi su: Robert C. Macaulay, industrijalac i osnivač te predsjednik humanitarne mreže AmeriCaresa; Andrew L. Hannah, direktor humanitarnih operacija AmeriCaresa; Stephen B. Skakel, direktor projekta za Hrvatsku AmeriCaresa; Joachim Krauskopf, koordinator AmeriCaresove pomoći u Hrvatskoj i savjetnik Hrvatskog Malteškog reda; Zagrepčanin dr. Stanimir Vuk-Pavlović zaposlenik svjetski poznate Klinike Mayo iz Rochestera (Minnesota), koji je odigrao glavnu ulogu u angažiranju humanitarne mreže AmeriCaresa u Hrvatskoj, zahvaljujući čijem autoritetu je započeta suradnja u projektu „Identifikacija tijela iz masovnih grobnica“; Dr. Marko Mihić, ugledni kanadski liječnik i znanstveni istraživač te prior Malteških vitezova iz Toronta te član Hrvatskog nacionalnog fonda Kanade. U knjizi je posebno istaknut ugledni poslovni čovjek i predsjednik kanadskoga HNF-a Janko Herak, kao bespoštedan organizator svih akcija pomoći Hrvatskoj od samog početka Domovinskog rata. Surađujući s brojnim hrvatskim rodoljubima gospodin Herak je taj Fond učinio najdjelatnijom hrvatskom organizacijom u iseljeništvu. U okviru sredstava koje je Fond osigurao za podupiranje humanitarne i obrambene situacije u Republici Hrvatskoj, kanadski poduzetnik Janko Herak je među najvećim pojedinačnim darovateljima novčane pomoći.
Memoare autor posvećuje sinu Valu i kćeri Sandri (slavnim kanadskim sportašima) na koje je neizmjerno ponosan te unucima Shandi, Carlyn, McKenziju i Deanu – koji mu prigodom svakog susreta šapnu: „Dida, I love you!“.
Tekst: Vesna Kukavica