Hrvatski kalendar izlazi u Croaticinoj nakladi od 2001. godine koja takom nastavlja 70-godišnju tradiciju izdavanja godišnjaka Hrvata u Mađarskoj. Ovogodišnji, prvi put na 240 stranica u boji i s nizom napisa i fotografija uredila je Branka Pavić Blažetin
Nastavljajući tradiciju kalendarskoga štiva namijenjenog Hrvatima u Mađarskoj, Neprofitno poduzeće za kulturnu, informativnu i izdavačku djelatnost Croatica nastavlja 70-godišnju neprekidnost izdavanja godišnjaka Hrvata u Mađarskoj, koji se od 1991. godine zove Hrvatski kalendar.
Hrvatski kalendar izlazi u Croaticinoj nakladi od 2001. godine. Ovogodišnji, Hrvatski kalendar 2017., na 240 stranica u boji s nizom napisa i fotografija uredila je Branka Pavić Blažetin.
Čitatelji prvi put imaju priliku držati u ruci Hrvatski kalendar u boji. Od prve do zadnje stranice. Vrijeme nas tjera na nove izazove, pa i u primjeni tiskarskih tehnika i u štivu namijenjenom Hrvatima u našoj domovini. Hrvati u Mađarskoj imaju dugu neprekinutost izlaženja godišnjaka koji je izlazio pod raznim imenima: od 1945. godine Naš kalendar, Narodni kalendar. Prvi Hrvatski kalendar u Mađarskoj izašao je za 1992. godinu. U 2017. godini možemo slaviti i 25. obljetnicu izlaženja Hrvatskoga kalendara. Prirediti izložbe, skupove, razlagati značenja godišnjaka za Hrvate u Mađarskoj, kaže u svom uvodniku urednica Blažetin.
Čudna su kalendarska štiva imali Hrvati u rukama dugi niz godina, teško je danas reći, ali polako se naslućuje koliko su ona pomagala ili odmagala u očuvanju nacionalne samobitnosti, hrvatskoga jezika i pisma, hrvatske svijesti. Za nadati se da će njihova ocjena i znanstvena istraživanja osvijetliti ulogu kalendara u očuvanju samobitnosti. Jer i oni, poput svih ostalih izdanja na materinskom jeziku, imaju u prvom redu ulogu nastanjivanja, uzgajanja, štićenja, poštovanja svojega HRVATSKOG JA. Kako bi se to moglo događati, potrebni su čitatelji i hrvatski tisak. Budući je Hrvatski kalendar pisan na hrvatskom jeziku, potrebni su čitatelji koji znaju hrvatski jezik. U slučaju našega kalendara Hrvati u Mađarskoj. Potrebno je da se i Hrvatski kalendar širi u školama, promiče, prikazuje, voli i čuva… , poručuje, uz ostalo, urednica Blažetin.
Uz kalendarij koji već godinama za Hrvatski kalendar sastavlja Eva Filaković, tu je niz zanimljivih napisa, te stotinjak stranica fotografija (više od četiristo fotografija) koji nam pričaju o događanjima u protekloj godini. Donose se obljetnice znamenitih, uglednih Hrvata, društava, udruga, ustanova u 2017. godini. Tu je napis o Ernestu Bariću, nositelju Narodnosne nagrade za 2015. godinu, prikaz posjeta hrvatske predsjednice Hrvatskoj školi Miroslava Krleže u napisu „Hrvatske škole u Mađarskoj približavaju dva naroda i dvije države”, napis o obilježavanju 25. obljetnice utemeljenja i djelovanja Hrvatskoga glasnika, napis naslova U spomen „našem fiškalu” Miši Jeliću.
Piše se o nastanku osamstoljetne hrvatsko-ugarske državne zajednice, zanimljiv je napis Mađarsko-hrvatski odnosi – trojezična brošura dr. Ive Franka „Hrvati i revizija”. Donosi se osvrt najvažnijih obljetnica koje bi, po mišljenju urednice, trebalo proslaviti u 2017. godini, osvrt na obilježavanje 450. obljetnice Sigetske bitke i pogibije hrvatskog bana Nikole Šubića Zrinskog, nove pjesme iz radionice hrvatskih pjesnika u Mađarskoj, književni uradci hrvatskih učenika, kratka proza autora Hrvata iz Mađarske, razgovor s jednim od najvećih hrvatskih pjesnika Lukom Paljetkom pod naslovom „Ne pišem pjesme nigdje, nego tu gdje me stignu”, sjećanja na izgubljeno vrijeme u napisima; Uspomene u krhotinama izgubljenoga vremena, Iz pomurske narodne baštine i Šokački divani, Ljudske sudbine.
Zanimljiv je i napis naslova O jednoj santovačkoj Mađarici koja podržava našu borbu za hrvatski narodnosni opstanak. Petroviska svidočanstva iz ljeta Ugarske revolucije kao i napis Pajdaši već pedeset let, Anka Matović Gatai, tkalja rodom iz Semartina dočaravaju dio povijesnog iskustva Hrvata u Mađarskoj od Gradišća do Bačke. Piše se o desetoj obljetnici izvedbe „Umočkog veselja” i Kašadskoga svatovca, Badnjaku na mohačkom salašu, svetom Eustahiju, Povijest podravskoga Starina, jedinstvenom umočkom običaju: Kršćenje junakov pred Ivanjom. Nije zaboravljen ni Domovinski rat i brojna stradanja u napisu „Oprost ne znači ignoriranje zla, ni to da se stavljaju stvari pod tepih…”
Kalendar donosi reportažu „Idemo v gorice” te predstavlja Tea Čizmića u napisu Košarkaši EGIS Körmenda treniraju s Hrvatom; Teo Čizmić iz Splita – Človik s kravatom. Predstavlja i dva vrijedna izdanja: Četrdeseta godišnjica serijskih izdanja etnografija narodnosti i Baranjske hrvatske narodne nošnje – Bošnjaci. Spomenimo tek neke od autora napisa: Kristina Goher, Timea Horvat, Bernadeta Blažetin, Živko Mandić, Stipan Balatinac, Ladislav Heka, Marko Bubalo, Branka Pavić Blažetin, Luca Gažić, Josip Mihović, Vesna Haluga, Đuro Franković, Bernadeta Turul, Martin Benceš, Marcel Pavlic, Vjekoslav Blažetin, Joško Jurinković, Karlo Kővágó, Živko Gorjanac… Tu su i imena brojnih pomagača koji su svojim fotografijama pridonijeli aktualnosti bloka pod nazivom Godina 2016. u slikama. Hrvatski kalendar 2017. može se naručiti u izdavačkoj kući Croatica.
(Medijski centar Croatica)