U povodu obljetnice su Vršenđani, predvođeni Hrvatskom samoupravom i uz suglasnost Pečuške biskupije, obnovili oronulu župu i stavili je u službu hrvatsko-šokačkog življa
Vršenda se nalazi u jugoistočnom dijelu Baranje blizu hrvatsko-mađarske granice. U ovom višenacionalnom naselju danas zajedno žive šokački Hrvati, Nijemci i Romi. Tijekom stoljeća stalno se mijenjao sastav stanovništva, dok je npr. 1839. godine u selu živjelo 609 Ilira, 332 Nijemca, 6 Židova i 61 Mađar, 1900. se već vidi povećanje broja Mađara (235) i Nijemaca (560), te polako opadanje broja Hrvata (556).
Po zadnjem popisu pučanstva iz 2011. u Vršendi se Hrvatima izjasnilo 96 osoba. Naselje je kralj sveti Stjepan darovao pečvarskoj benediktinskoj opatiji 1015. godine. Tadašnje selo se nalazilo od današnjeg centra Vršende otprilike 1 do1.5 km, a današnji ga mještani spominju kao Stara Vršenda. Naselje se spominjalo i u imenu princa kao Wrsyndh, a današnjem nazivu najviše sliči imenu Wersend iz 1288. godine. U doba Arpadovića stanovništvo čine plemići i kmetovi.
Selo je bilo poprištem Mohačke bitke 1526. Nakon izgona Turaka, u naselje iz Bosne pod vodstvom franjevaca stižu Iliri (Hrvati) koji se nastanjuju, a Nijemci stižu tek pri kraju 18. stoljeća. Kada je djelovanje benediktinske opatije ukinuto, selo je priključeno Ostrogonskoj biskupiji, te od 1775. njime upravlja pečuška biskupija. Crkva svetog Mihaela Arkanđela sagrađena je u današnjem centru na ostacima srednjovjekovnog groblja 1772. Godine 1850. u selu već postoji škola kojom upravlja ravnatelj, kantor i još dva učitelja, u šest razreda predavalo se na dva jezika, Hrvati su učili hrvatski, a Nijemci njemački. Nastava na mađarskom jeziku uvedena je tek krajem 19. stoljeća.
Hrvati, Nijemci i Židovi stanovali su posebno u svojim uličicama, a stanovništvo se prvenstveno bavilo vinogradarstvom i poljodjelstvom. Malo je bilo obrazovanih i zanatlija. Selo su Srbi okupirali 1919. do 1921. i tada je 17 obitelji preseljeno u Srbiju. Krajem Drugog svjetskog rata 234 Nijemaca napušta Vršendu. Do 1950. djeluje samostalno bilježništvo, tada se osniva savjet, koji upravlja selom do 1990. godine. Prve narodnosne samouprave – hrvatska, njemačka i romska izabrane su 1994. godine, a one se otada trude očuvati narodnosni identitet i zastupaju interese mještana.
1000 godina Vršende
