Koncert se održao u sklopu talijanske turneje kulturno-umjetničkih društava – HKUD ‘Prigorec’ iz Markuševca, KUD-a ‘Prigorski zdenec’ iz Vidovca, KUD -a ‘Oporovec’ iz Oporovca, KUD -a ‘Laz’ iz Laza, te folklorna skupina gradišćanskih Hrvata iz Koljnofa, ukupno oko 180 izvođača
U međunarodnoj selekciji ZKM je na ovom festivalu drame i kazališta nastupilo s predstavom ‘Črna mati zemla’
Ove godine najbolji iz hrvatskoga jezika su: Hana Geošić, Dora Filipović, Dušan Filipović, Nikolina Temmel,Luca Barilović i Danica Handler iz Petrovoga Sela, Jandre Kovač iz Hrvatskoga Židana (Kiseg), Lili Völgyi i Aliz Boroš iz Koljnofa
Promotori na sarajevskoj promociji su akademik Miloš Trifković, ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Mirvad Kurić, pomoćnik ministrice kulture i sporta FBiH Predrag Mitrović, autor dr. sc. Hrvoje Šapina i prof. dr. Franjo Topić, predsjednik HKD Napredak
Svečanom slavlju nazočit će i ravnatelj dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu dr. Tomislav Markić te državni tajnik za Hrvate izvan domovine Zvonko Milas, veleposlanica RH u Austriji dr. Vesna Cvjetković, zbor franjevačkih bogoslova pod vodstvom fra Miroslava Petraca, kao i predstavnici gradskih i županijskih vlasti grada i županije Salzburg
Tradicionalnim vodenim pozdravom u Zračnoj luci Franjo Tuđman obilježen je dolazak novog zrakoplovnog prijevoznika Air Canada Rouge na liniji Toronto-Zagreb-Toronto
Chur, 9. lipnja
GK RH u Zürichu i Hrvatska zajednica Graubünden, u suradnji i uz potporu Poglavarstva gradova Chura i Vukovara, organiziraju prijateljski susret gradova Chura i Vukovara
Beč, 13. lipnja
Martin Ivančić je predsjednik Hkdc-a u Željeznom i potpredsjednik hrvatskoga Narodnosnoga vijeća pri Saveznom kancelarstvu
HMI, 7. lipnja
Izložba ima dva cilja: predstaviti program Revije tradicijske odjeće i Izbor najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji izvan RH i s druge strane pridonijeti osvješćivanju javnosti o značaju hrvatske folklorne baštine u očuvanju hrvatskog identiteta u hrvatskim iseljeničkim i manjinskim zajednicama te kod Hrvata u BiH
Mlađi naraštaji ne vole domovinu svojih predaka manje, ali je njihova ljubav malkice drukčija, kao što su drukčiji i njihovi odnosi prema Hrvatskoj. Oni je vide više poduzetnički i to je zapravo dobro, jer su upravo oni ti koji bi Hrvatskoj najviše mogli pomoći svojim iskustvom i znanjem
