Stogodišnjica rođenja Karla Mirtha

Prema Mirthovoj posljednjoj želji i najavi obitelji, urna s posmrtnim ostacima iz SAD-a bit će dopremljena i položena u grob njegovih roditelja u rodnom Otočcu, na njegov stoti rođendan 15. srpnja 2017.

Upitamo li se što o egzilantu Karlu Mirthu trenutačno znamo i koliko je od njegova publicističkog opusa danas ostalo živo, naš bi slavljenik morao i bolje proći. Sveden je na nekoliko natuknica – u kojima se vrte mahom iste konstatacije – po našim leksikonima i enciklopedijama – izdavač, urednik i pisac. Publicistička ostavština Karla Mirtha (Otočac, 15. srpnja 1917. – Farmington, 21. prosinca 2013.), uz raznovrsnu građu odnedavno pohranjenu u zagrebačkoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, sadržava dva dragulja naše iseljeničke periodike koja mu osiguravaju povlašteno mjesto u hrvatskoj kulturnoj povijesti: Croatia Press i Journal of Croatian Studies.
Karlo J. Mirth poliglot, publicist, urednik, izdavač, bibliograf i knjižničar jedna je od vodećih intelektualnih osoba hrvatske dijaspore na sjevernoameričkome kontinentu u drugoj polovici 20. stoljeća. Pripadnik trećeg vala hrvatskih emigranata na Zapad, Mirth se put demokratskoga svijeta otisnuo na pragu zrelosti kao antikomunist 1945., postavši izbjeglica nakon druge svjetske kataklizme u kampu raseljenika u talijanskome Fermu u 28. godini života. Rođen je u Otočcu 15. srpnja 1917. Mirthovo djelovanje u egzilu gotovo pet desetljeća utkano je u riznicu hrvatske kulture, oblikovanu u uvjetima političke emigracije 20. stoljeća na sjevernoameričkome kontinentu.
U Zagrebu je taj erudit završio studij šumarstva 1942. Od 1946. do 1962. studirao novinarstvo u Rimu, španjolski jezik i kulturu u Barceloni da bi zatim magistrirao bibliotekarstvo i informacijske znanosti u New Yorku na Sveučilištu Columbia. U tom razdoblju pokreće, uređuje i sudjeluje u vođenju pojedinih temeljnih intelektualnih i kulturno-znanstvenih institucija hrvatskoga iseljeništva: novinskog servisa i časopisa Croatia Press i Journal of Croatian Studies te Hrvatske Akademije Amerike / The Croatian Academy of America.
Ličanin Karlo Mirth pokazao se kao odlični organizator i neumorni kroničar svih važnijih političkih, kulturnih i društvenih događaja u Hrvatskoj, Jugoslaviji i emigraciji.
Uz profesionalni angažman u Foster Wheeler Corporation kao inženjer, Mirth je, primijenivši rano formulu cjeloživotnoga obrazovanja, postao i voditelj Istraživačke knjižnice Foster Wheeler Corporation do odlaska u mirovinu u potpunoj digitalnoj pismenosti u dobi od sedamdeset godina.
Autor je mnogih studija i članaka na više jezika u iseljeničkim publikacijama te knjige memoara Život u emigraciji (Matica hrvatska, Zagreb, 2003.). Dragocjena je Mirthova kronologija s bibliografskim podacima The Croatian Academy Of America / Fiftieth Anniversary, 1953 – 2003, objavljena u New Yorku 2003. Ta brošura otkriva da je životni put Karla Mirtha itekako vezan za Hrvatsku Akademiju Amerike (HAA), utemeljenu 19. travnja 1953. Oko svojih časopisa Croatia Pressa i Journala of Croatian Studies te Akademije Mirth je, uz profesora povijesti sa St. Francis College iz Loretta dr. sc. Jeru Jareba (95), okupio hrvatsku inteligenciju u iseljeništvu rasutu u egzilu i dokumentirao njezinu sposobnost demokratskog i kritičkog mišljenja na engleskome jeziku u anglofonom svijetu, dopunjujući na neki način misiju Hrvatske revije Vinka Nikolića koja je desetljećima u izbjeglištvu izlazila na hrvatskome jeziku.
Karlo Mirth djelovao je gotovo deset godina kao četvrti predsjednik Hrvatske akademije Amerike i to od 1958. do 1968. Na tu je dužnost demokratskim putem biran na osam godišnjih glavnih skupština Akademije. HAA iznimno je puno pridonijela proučavanju hrvatske literature, kulture i povijesti u Sjevernoj Americi. Za zasluge u radu Akademije Mirthu je prigodom 40. godišnjice njezina postojanja dodijeljena titula doživotnoga počasnog predsjednika.
Ogranak HAA iz Toronta, koji postoji četrdeset i pet godina tj. od 1972., organizirao je niz simpozija, zahvaljujući zauzimanju ove godine preminulom Vladi Petranoviću. Od samog početka, HAA je blisko surađivala s hrvatsko-američkim kulturnim organizacijama, kao što su Hrvatski akademski klub u Clevelandu te Udruga za hrvatske studije (ACS) koja djeluje u sklopu Udruge za slavenske, istočnoeuropske i euroazijske studije (ASEEES), bivše Američke udruge za promicanje slavenskih studija (AAASS). Bibliografija prvih trideset svezaka Journala of Croatian Studies, koju je priredio Stan Granić (Kazalo, Svesci 1-30 [1960. – 1989.]), daje vrijedan povijesni pregled i koristan je podsjetnik na sadržaj Journala, njegove suradnike i kontekst. Uskoro izlazi cjeloviti pregled svezaka Journala of Croatian Studies, kojeg je priredila dr. sc. Aleksandra Srša Benko s kanadskog University of Waterloo.
Nadalje, samo publikaciju Croatia Press (koju je Karlo Mirth pokrenuo 1947. u Rimu, a koja je nakon 33 godine prestala izlaziti u New Yorku 1980.) – upućeni smatraju našom dvojezičnom nacionalnom bibliografskom riznicom informacija – koje valja ubaštiniti. Ukupno je izišlo 304 broja Croatia Pressa na više od 3300 stranica. U početku zamišljena kao novinski servis za druge novine, postupno prerasta u dokumentarno-revijalnu serijsku publikaciju, koja od 1971. godine izlazi pretežno, a od br. 4, 1974. isključivo na engleskom jeziku.
Na vremenskoj okomici od Mirtovih sto godina, izdvajamo sredinu iliti 1967. godinu jer se u toj godini pridružio najhrabrijim vjesnicima – kako se ispostavilo – buduće cjelovite kulturne i političke emancipacije hrvatske nacije. Naime, iseljena Hrvatska i Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnoga jezika izravno su povijesno povezane zahvaljujući djelovanju trojice vizionara: povjesničara i direktora Instituta za povijest radničkog pokreta i onodobnog člana Upravnog odbora Matice iseljenika Hrvatske dr. sc. Franje Tuđmana, te omiljenoga zagrebačkoga gradonačelnika Većeslava Holjevca, koji je u tom razdoblju obnašao dužnost predsjednika Matice iseljenika Hrvatske te predsjednika emigrantske Hrvatske Akademije Amerike inž. Karla Mirtha. Ta su trojica intelektualaca, sa svojim brojnim suradnicima, bila u središtu integracijskih procesa iseljene i domovinske Hrvatske, nakon pada Rankovića, šezdesetih godina 20. stoljeća.
Članovi HAA na čelu s Karlom Mirthom pozvani su na simpozij posvećen 130. obljetnici Hrvatskog narodnog preporoda u ožujku 1966. u organizaciji Matice hrvatske, Jugoslavenske akademije umjetnosti i znanosti, uz sudjelovanje najpoznatijega hrvatskoga pisca 20. stoljeća marksističkog opredjeljenja Miroslava Krleža, te najvišega predstavnika Katoličke crkve u Hrvatskoj, kardinala Franje Šepera. Činjenica je da je prema našoj dijaspori najbrže reagirao povjesničar Tuđman, otišavši u funkciji predsjednika Komisije za Sjevernu Ameriku Matice iseljenika na studijski boravak još toga ljeta i sastavši se s vodstvom Akademije i to Mirthom, Matom Meštrovićem i Jarebom. Slavni pisac Miroslav Krleža također je u to doba bio član Upravnog odbora Matice iseljenika. Navedeni se događaji stoga pamte kao prvi te vrste nakon II. svjetskog rata. Mirthova je Akademija objavila 19. travnja 1967. Izjavu kojom podupire Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga književnoga jezika, koju je 15. ožujka te godine u Zagrebu potpisalo osamnaest istaknutih institucija SR Hrvatske koje su se bavile hrvatskim jezikom, te 140 najistaknutiji intelektualaca u Hrvatskoj. U New Yorku je 13. svibnja 1967. održan sastanak američko-hrvatske inteligencije, na kome se raspravljalo o pitanju zagrebačke inteligencije i njezinih povijesnih odluka pri proglašenju Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnoga jezika. Svoj prijevod Deklaracije na engleski Karlo Mirth, objavio je promptno u Croatia Pressu br. 1–2/1967., sv. 21, kojega se kasnije susretalo kako u JCS-u tako i ostaloj periodici. Mirthovi časopisi distribuirani su u sve značajnije nacionalne knjižnice svijeta, uključujući i SFRJ.
Publicist Karlo Mirth poznat je i kao donator. Hrvatska će ga javnost sigurno pamtiti po mnogim donacijama knjiga i časopisa Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu koje su, uz one ostalih uglednih hrvatskih iseljenika diljem svijeta, obogatile fond iseljeničke literature u toj instituciji. Osobito je zanimljiva korespondencija Karla Mirtha s Ivanom Meštrovićem, rektorom Horvatom i drugima pohranjena u Zbirci rukopisa i starih knjiga NSK. Iz Mirthove pošiljke našoj glavnoj knjižnici nacionalni je knjižni fond obogaćen za 210 naslova – primjerice, Sabrane pjesme Viktora Vide, Domovinsku riječ Ante Kadića, U suvremenom kaosu Joze Kljakovića, A History of Croatia Stjepana Gažija ili Colloqui con Guglielme Ferrero Bogdana Radice itd.
Uzorni suprug, otac i djed imao je iznimno uspješnu poslovnu karijeru, iako je veliki dio životne energije volonterski posvetio afirmaciji hrvatskoga nacionalnoga i kulturnog identiteta u svijetu. Zato mu je, nakon osamostaljenja Republike Hrvatske, hrvatski predsjednik dr. sc. Franje Tuđmana dodijelio visoka državna odličja Red Danice hrvatske s likom Antuna Radića i Red hrvatskog pletera.
Njegov rodni grad zasad mu se odužio samo skromnom skulpturom s njegovim isklesanim likom na kamenoj kocki u Gačanskom Parku hrvatske memorije, koju je potaknula i organizirala Katedra Čakavskog sabora.
Prema posljednjoj želji Karla Mirth i najavi obitelji, urna s posmrtnim ostacima iz Sjedinjenih Američkih Država bit će dopremljena i položena u grob njegovih roditelja u rodnom Otočcu, na njegov stoti rođendan 15. srpnja 2017.
Taj se simbolični povratak zbiva u trenutku kada se u našoj akademskoj zajednici budi sve veći interes za prešućene iseljeničke memorije, osobito izvandomovinsko stvaralaštvo hrvatske kulturne emigracije od 1945. do 1990. Znanstvenici zagrebačkoga Hrvatskog instituta za povijest trenutačno opisuju „Hrvatske emigrantske zbirke kao dio europske kulturne baštine“, koje istražuju u sklopu trogodišnjeg EU projekta pod nazivom „COURAGE - Kulturna opozicija: razumijevanje kulturne baštine neslaganja u bivšim socijalističkim državama“. Svrha projekta, čiji je predmet interesa i Mirthova publicistička ostavština dostupna u zagrebačkoj NSK, jest vjerodostojna identifikacija javnih i privatnih zbirki povezanih s pokretima i aktivnostima kulturne opozicije u bivšim socijalističkim zemljama, te njihova znanstvena obrada u okviru Europskog programa Obzor 2020. Primjerice, bibliografija članaka iz iseljeničke periodike od 1957. do 1967. iz Mirthova Croatia Pressa pokazuje se kao preteča internetskih pretraživača emigrantskih sadržaja bez premca u hrvatskoj suvremenoj kulturnoj pa i političkoj povijesti.
Hrvatski narod pamtit će Karla Mirtha kao samozatajnog velikana hrvatske kulture, koji se perom borio za istinu i slobodu hrvatskoga naroda diljem anglofonog svijeta. Strana mu je bila svaka vlastita promocija jer mu na umu nikada nije bila ni slava ni novac, već znanstvena istina i boljitak domovine.

Tekst: Vesna Kukavica

Časopis Matica

 

Hrvatski iseljenički zbornik

 

Kontakt info

  • HRVATSKA MATICA ISELJENIKA
  • Trg Stjepana Radića 3
  • 10000 Zagreb, Hrvatska
  • Tel: +385 1 611 51 16
  • Fax: +385 1 611 15 22
  • Mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.