Hrvatska i Europa pred izazovom migracija

Konferenciju Europa i migracije u 21. stoljeću u Zagrebu su nedavno organizirali Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar te Institut za migracije i narodnosti

Predstavljaju li migracije ljudi s istoka u Europu kulturno obogaćenje Europe i ekonomski rast ili je to recept za kaos, terorizam i građanski rat - jedna je od tema o kojoj se raspravljalo na međunarodnoj konferenciji pod nazivom Europa i migracije u 21. stoljeću (http:www.matis.hr/images/pdf/2017/CZIHIprogram.pdf), koju su u Zagrebu nedavno organizirali Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar te Institut za migracije i narodnosti.

- Imajući u vidu da Europa prolazi kroz jednu izbjegličku krizu zadnjih četiri- pet godina, i činjenice da je pitanje migracija jedan od najvećih izazova čovječanstva u 21. stoljeću mi smo smatrali da treba organizirati konferenciju s ovom temom kako bi upoznali građane RH o problemima s kojima je suočena Europa – kazao je na početku Marin Sopta, predsjednik 'Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva' u Zagrebu.

- Prije 2015. godine na globalnoj razini i na razini EU dominirao je pogled na migracije kao na jedan razvojni faktor u okviru održivog razvoja na svjetskoj razini i redukcije siromaštva, međutim 2015. godina je sve to bitno promijenilo – navodi Vlado Šakić, ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.

Stav razvijenih zemalja promijenila je migrantska kriza kojom je Europa bila osobito pogođena, jer je otprilike milijun i dvjesto tisuća migranata došlo u Europu. S obzirom da smo članica Europske unije zasigurno ne možemo ignorirati probleme s kojima je ostatak Europe suočen.

Kakve će posljedice imati dotok velikog broja ljudi koji su u Europu sa sobom donijeli svoju kulturu, običaje i vrijednosne stavove drugačije od europskih, nije lako predvidjeti kažu stručnjaci.

- Neki europski autoriteti kažu da su kratkoročne posljedice ove migrantske krize veće, a da su dugoročne korisne. To je sve vrlo nesigurno predviđati, pogotovo jer ne znamo hoće li se u sljedećih nekoliko godina dogoditi neki veći valovi koji će još dodatno narušiti i ove sada već klimave ravnoteže – upozorava Vlado Šakić.
Migracijski valovi iz neeuropskih zemalja u Europu već sada utječu na mnoge aspekte života građana Europe.

- Nema područja na kojem se ne osjećaju određene posljedice. Međutim, pozitivni učinci predviđaju se pretežito na ekonomskom planu jer se radi uglavnom o migrantima koji se zapošljavaju uglavnom u tercijarnom sektoru. Ali na socijalnom i vrijednosnom planu ne zna se kakve će biti posljedice – rekao je ravnatelj Šakić.

Hrvatska koja je do sada primila 1000 migranata tijekom migrantske krize pokazala je svoje humano lice, a na osnovu izvješća međunarodnih promatrača Europa je priznala kako je Hrvatska najbolje tretirala migrante. Ono što nam sad slijedi je pomoći tim ljudima ostvariti normalan život.
- Nama je važno kako što prije integrirati te ljude u hrvatsko društvom – zaključio je Marin Sopta.

VIDEO (https://laudato.tv/izdvojeno-11-5-2017-hrvatska-i-europa-pred-izazovom-migracija/)