Otvaraju se muzeji u Vučedolu, Malom Lošinju, Metkoviću i Sinju

Ovoga ljeta započinje serija otvaranja pet novih muzeja, odnosno, postava diljem Hrvatske, koje je Ministarstvo kulture najavilo još potkraj prošle godine, a koja su omogućena s dodatnih 58 milijuna eura iz Europske unije

Nakon nekoliko godina odgađanja i borbe s novcem, koncepcijom i šikarom, konačno se 30. lipnja otvara stalni postav novog Muzeja Vučedolske kulture, u kojem bi se javnosti na više od 1200 četvornih metara trebali prezentirati veličanstveni nalazi vučedolske kulture. Time započinje serija otvaranja pet novih muzeja, odnosno, postava diljem Hrvatske, koje je Ministarstvo kulture najavilo još potkraj prošle godine, a koja su omogućena s dodatnih 58 milijuna eura iz Europske unije
Muzej Vučedolske kulture, jedinstven u svijetu, projektirali su arhitekt Goran Rako i njegova Radionica arhitekture, a smješten je na arheološkom lokalitetu Vučedol, samo nekoliko kilometara od Vukovara, i u njega je sveukupno uloženo oko 50 milijuna kuna, dok je Ministarstvo kulture za postav izdvojilo oko 15 milijuna kuna. Autorica likovnog postava je arhitektica Vanja Ilić, a s njom su surađivali i naš najpoznatiji arheolog Aleksander Durman te ostali stručnjaci.
'U 19 cjelina prikazat ćemo sve segmente vučedolske kulture – život Vučedolaca i civilizacijske dosege njihove kulture, koja se iz međurječja Dunava, Save i Drave proširila na područje današnjih 12 europskih zemalja', ističe Mirela Hutinec, ravnateljica Muzeja vučedolske kulture, objašnjavajući da će se tako u postavu naći, između ostaloga, nalazi vezani za geografski kontekst vučedolske kulture, zatim priča o tome tko su bili Vučedolci, koji su u taj kraj došli tri tisuće godina prije Krista kao već oformljena kultura i živjeli u megalopolisu na šest hektara, preko gospodarskih grana Vučedolaca kao što su stočarstvo, zemljoradnja i metalurgija, pa do prikaza svakodnevnog života Vučedolaca, njihovih naselja, kuća, prehrane, odjeće, obuće, kalendara, grobova te duhovnog života i pokapanja mrtvih.
U sklopu muzeja, na uzvisini, bit će rekonstruirane i tri vučedolske kuće od pletenog pruća i blata te kola i čamac od debla hrasta, a u tematskoj cjelini koja govori o duhovnom životu i pokapanju, izložit će se tri groba, pojedinačan grob, grob jednog para i grob s osmero ljudi. U postavu će biti i akvarij s ribama iz Dunava, čime se željela naglasiti važnost ribolova i lova u Vučedolskoj kulturi.
Projekt Muzeja vučedolske kulture predviđa i izgradnju arheološkog parka, planetarija, lučkog pristaništa na Dunavu, hotela Jarebica, arheoloških radionica i drugih popratnih sadržaja, od znanstvenih do turističko-sportskih, poput žičare, sojenica i planetarija. Riječ je o investiciji od 130 milijuna kuna, koja bi trebala biti dovršena do 2018. godine.

Muzej Apoksiomena u Malom Lošinju
Muzej Apoksiomena u Malom Lošinju trebao je biti otvorenu svibnju na Svjetski dan muzeja, no neće se otvoriti ni uoči turističke sezone što su priželjkivali stanovnici grada, nego tek u studenom ili prosincu. Kako saznajemo, u Muzeju se ubrzano dovršavaju i građevinski radovi i vjerojatno će biti završeni na vrijeme, no glavni izložak Muzeja - brončani kip atlete Apoksiomena u prirodnoj veličini, koji je pronađen kod otočića Vele Orjule 1999. godine, trenutačno je izložen u British Museumu u Londonu, a zatim putuje u Paul Getty muzej u Los Angeles, odakle se vraća potkraj godine. No čak da se ranije vrati u Hrvatsku, Muzej se ne bi mogao otvoriti jer nisu završeni proceduralni poslovi.
Muzej Apoksiomena smješten je u staroj palači Kvarner na rivi, čije se pročelje moralo sačuvati zbog konzervatorskih uvjeta, a Muzej je 'umetnut kao zatvorena kapsula' u zgradu. Postav je koncipiran tako da posjetitelji prvo dolaze stepenicama u konstrukciju, koja 'lebdi' iznad prizemlja zgrade. Zatim prolaze kroz nekoliko prostorija gdje ih prvo dočekuje priča o kipu i njegovu pronalasku, a potom stižu do figure Apoksiomena, visokog 192 cm, koju su do tada vidjeli iz raznih perspektiva. Obilazak Muzeja praćen je klasičnom glazbom i mirisom mediteranskog bilja, a završava na krovu, odakle se pruža pogled na Lošinj.

Ornitološki muzej ptičje baštine u Metkoviću
I na Prirodoslovnom muzeju u Metkoviću, odnosno, , radovi su pri kraju, a u njemu će konačno biti adekvatno smještena čuvena ornitološka zbirka, koja se smatra jednom od najvrednijih zbirki te vrste u Europi. U taj projekt Ministarstvo kulture do sada je uložilo gotovo sedam milijuna kuna, no kako saznajemo, još nedostaje određena svota novca, koja se također očekuje od Ministarstva.
Ta vrijedna ornitološka zbirka do sada je bila smještena u sklopu neadekvatnog Gradskog kulturnog središta. Sadrži 368 prepariranih ptica, ulovljenih isključivo u močvarama delte Neretve, a za javnost je otvorena 1952. godine zaslugom dr. Dragutina Rucnera, ornitologa iz Zagreba, i metkovskih lovaca. Projekt novog Ornitološkog muzeja ptičje baštine također je napravio arhitekt Goran Rako, koji je projektirao i velebni Muzej Narone u Vidu, a zamišljen je kao polivalentni prostor na više od 700 četvornih metara, dok je postav osmislila Nikolina Jelavić Mitrović.

Novi stalni postav 'Oluja 95' u Kninu
Jedan od očekivanijih muzejskih događaja odnosi se na otvaranje novog stalnog postava 'Oluja 95', koji se otvara 4. kolovoza, za dvadesetu obljetnicu vojno-redarstvene operacije Oluja u Kninskom muzeju. Taj novi postav bit će smješten na dvije etaže u potpuno obnovljenoj zgradi broj 11 unutar Kninske tvrđave, koja je bila u ruševnom stanju, a nekad je služila kao skladište hrane za vojsku. Novi muzej ima oko 300 četvornih metara i u njemu će se prikazati sva bitna događanja u Kninu, s naglaskom na operaciji Oluja, ali i svi događaji koji su joj prethodili, od višestranačkih izbora, preko memorandumske politike i raspada Jugoslavije te okupacije Knina do pobjede.
Svi ti događaji bit će ispričani arhivskom građom, fotografijama i multimedijom, što znači da će biti izloženi zemljovidi, razni službeni izvještaji i ugovori, primjerice o preuzimanju naoružanja, plakati, znakovlje, zastave, glasački listići i slično, no zbog skučenosti prostora neće biti izloženi nikakvi veći ili trodimenzionalni predmeti.
U planu je i digitalizacija građe, što će omogućiti istraživanje, te opsežan katalog, a kako naglašava Jelić, 'dio prostora bit će varijabilan, što znači da će se priređivati izložbe, primjerice, znakovlja, prognaničkog života i slično'.

Muzej Sinjske alke
Za početak kolovoza najavljeno je i otvaranje Muzeja Sinjske alke u povodu dvaju jubileja - 300. obljetnice održavanja te viteške igre, koja se održava svake godine u prvoj nedjelji u kolovozu u Sinju, i na 300. godišnjicu pobjede nad turskim osvajačima 14. kolovoza 1715, kada je 700 hrvatskih vojnika iz Sinja odbilo napad vojske turskog seraskera Mehmed-paše Čelića od 60 tisuća vojnika.
Muzej Sinjske alke nalazi se u sklopu Alkarskih dvora i prostire se na oko dvije i pol tisuće četvornih metara, a Ministarstvo kulture je za taj projekt izdvojilo oko šest milijuna kuna. Muzej je projektirao splitski arhitekt Ante Kuzmanić i neće imati samo klasični postav izložaka, nego će se kroz audiovizualne efekte posjetiteljima pokušati dočarati Sinjska alka tako da će ta drevna viteška igra biti dostupna posjetiteljima tijekom godine.
Osim prezentacije Sinjske alke, jubilej će biti obilježen i znanstvenim skupom, a najavljen je i igrano-dokumentarni film o Sinjskoj alki, zatim leksikon pojmova vezanih uz tu vitešku igru te posebno iskovani zlatni i srebrni novac i nova poštanska marka.
(tportal.hr)

Časopis Matica

 

Hrvatski iseljenički zbornik

 

Kontakt info

  • HRVATSKA MATICA ISELJENIKA
  • Trg Stjepana Radića 3
  • 10000 Zagreb, Hrvatska
  • Tel: +385 1 611 51 16
  • Fax: +385 1 611 15 22
  • Mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.