Nagrađen povjesničar dr. sc. Robert Skenderović na Kliofestu 2018.

Nagradom Mirjana Gross, za najbolju knjigu na ovogodišnjem Kliofestu, nagrađen je dr. sc. Robert Skenderović za monografiju "Povijest podunavskih Hrvata …" u nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatskog instituta za povijest.

Nagrade Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti i Društva za hrvatsku povjesnicu što nose imena po našim istaknutim povjesničarima - uručene su u finalu ovogodišnjega uspješnoga Kliofesta u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, na Dan povijesti, 11. svibnja 2018.

Nagradom Mirjana Gross, za najbolju knjigu tiskanu u 2017.-oj nagrađen je dr. sc. Robert Skenderović, za jedinstvenu monografiju "Povijest podunavskih Hrvata (Bunjevaca i Šokaca) od doseljavanja do propasti Austro-Ugarske Monarhije" u nakladi Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice i Hrvatskog instituta za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje. Autor Robert Skenderović rođen je u Zagrebu 14. svibnja 1972. Studij povijesti i filozofije diplomirao je u rodnom gradu na Filozofskom fakultetu. Na istom je fakultetu magistrirao 2002. s temom „Stanovništvo Požege 1699-1781. prema matičnim knjigama“, a tri godine potom i doktorirao s disertacijom „Utjecaj terezijanskih reformi na demografski razvoj slavonskog Provincijala“. Od 1998. radi u Podružnici za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskoga instituta za povijest. Voditelj je znanstvenoga projekta „Od prašuma do oranica: povijest šuma u Slavoniji od srednjeg vijeka do početka 20. stoljeća“.
Povjesničar Skenderović bavi se problematikom povijesne demografije, crkvenom poviješću, poviješću okoliša slavonsko-podunavskoga područja i pitanjima povijesti podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca u novome vijeku. O potonjoj je temi objavio više od dvadeset članaka, brojne natuknice za Leksikon podunavskih Hrvata te napokon i ovu nagrađenu knjigu – krunu njegova višegodišnjeg znanstveno-istraživačkog rada o toj problematici koja je dosad bila više u dosegu interesa jezikoslovaca i povjesničara književnosti nego historičara, naglasio je prof. dr. sc. Damir Agičić. Skenderovićeva je knjiga zapravo pionirski pokušaj da se svestrano i podrobno istraži povijest podunavskih Hrvata, Bunjevaca i Šokaca, koji već nekoliko stoljeća žive u području između Dunava i Tise odnosno Titela na jugu i Budimpešte na sjeveru, ističe dr. sc. Agičić.
Riječ je o složenoj višestoljetnoj problematici koju je autor vrlo uspješno svladao zadržavajući se na ključnim trenucima i važnim procesima koji su bitno utjecali na demografski, društveni, gospodarski, kulturni i politički život podunavskih Hrvata. Dokazao je da su naselja hrvatskih zajednica na tom prostoru međusobno komunicirala te da su postojale brojne veze koje su povezivale podunavske Hrvate jedne s drugima, ali i s Hrvatima u matici. Knjiga nesumnjivo predstavlja vrlo važan prinos našem poznavanju povijesti podunavskih Hrvata, zanemarenog dijela hrvatske nacije. Za očekivati je da će pružiti poticaj da se istraži i njihova povijest u dvadesetom stoljeću, napose u posljednjim desetljećima kada su podunavski Hrvati doživjeli brojne teške trenutke, uključujući i opasnost od raseljavanja i odnarođivanja – rečeno je prigodom uručenja nagrade laureatu Skenderoviću.

Zasluženo, Nagradom Ivan Lučić za životno djelo nagrađen je akademik prof. dr. sc. Nikša Stančić. Nagradu za popularizaciju povijesti Vjekoslav Klaić ove su godine zasluženo osvojili dr. sc. Hrvoje Gračanin, izvanredni profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Vesna Turtula, novinarka i urednica Hrvatskoga radija. Njih dvoje već deset godina intenzivno surađuju u osmišljavanju i stvaranju radijske emisije Putnici kroz vrijeme koju producira i emitira Hrvatski radio. Nagradom Ferdo Šišić, za najbolji diplomski rad nagrađeno je dvoje studenata, Filip Hren s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Veronika Novoselac s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u Zagrebu.
Nagradom Jaroslav Šidak, za stranoga povjesničara nagrađena je dr. sc. Rumjana Božilova, umirovljena znanstvena savjetnica Balkanološkog instituta Bugarske akademije znanosti iz Sofije.
Podsjetimo, u bogatom i raznovrsnom višednevnom programu u Europskom tjednu od 8. do 12. svibnja odvijao se Festival povijesti i sajam knjiga Kliofest 2018., s nizom poticajnih okruglih stolova historiografske provenijencije, brojnim odabranim promocijama knjiga, izložbi i multimedijskih događanja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) i inim baštinskim ustanovama u Zagrebu. Festival je zabilježio rekordnu posjećenost, osobito mladih znanstvenih novaka i studenta s većine hrvatskih sveučilišta, privukavši i veliku medijsku pozornost zahvaljujući stručnim i organizacijskim sposobnostima tima agilnog predsjednika Hrvatskoga nacionalnog odbora za povijesne znanosti prof. dr. sc. Damira Agičića. Uz hrvatske povjesničare, renomirane hrvatske nakladnike iz područja povijesti i srodnih znanosti, Kliofest je ugostio stručnjake iz Češke, Mađarske, Slovenije, Srbije i Bosne i Hercegovine. U sklopu jubilarnog 5. Kliofesta prvi put je nastupila i Hrvatska matica iseljenika s promocijom leksikonskog nakladničkog pothvata Hrvatskog akademskog društva iz Subotice, davši svoj doprinos afirmaciji historiografske građe vojvođanskih Hrvata koju fantastično opisuju i sintetiziraju autori mlađeg naraštaja neopterećeni ideološkim prijeporima, već skloni objektivnim znanstvenim istraživačkim izazovima.

Napisala: Vesna Kukavica

Časopis Matica

 

Hrvatski iseljenički zbornik

 

Kontakt info

  • HRVATSKA MATICA ISELJENIKA
  • Trg Stjepana Radića 3
  • 10000 Zagreb, Hrvatska
  • Tel: +385 1 611 51 16
  • Fax: +385 1 611 15 22
  • Mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.